Cipar prošao tehnički schengenski prag

Cipar može upravljati schengenskim sustavom graničnih provjera. Europska komisija potvrdila je 15. srpnja da ta država ispunjava tehničke uvjete za ulazak u europski prostor bez putovničkih kontrola (Cyprus Mail). No ulazak u Schengen ne ovisi samo o tehničkoj spremnosti. Potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a, tijela u kojem odlučuju nacionalne vlade, a jednoglasnost znači da svaka pojedina država može zaustaviti pristupanje iz bilo kojeg političkog razloga. Komisija će službeno izvješće predstaviti u rujnu. Time počinje politička faza, ne otvaranje granica.

Što je Cipar dokazao, a što ne može riješiti

Pozitivna ocjena gradila se godinama. Prema Kathimerini Cyprus, Komisijina evaluacija utvrdila je da je Cipar od 2021. proveo oko 120 preporuka u šest područja schengenskih pravila te da već oko tri godine koristi Schengenski informacijski sustav, policijsku i sigurnosnu bazu podataka EU-a u stvarnom vremenu. Zelena crta, koja dijeli jug pod kontrolom Republike Cipra od sjevera pod turskom kontrolom, već je vrlo prometna: Komisijino izvješće za 2025. zabilježilo je 7,79 milijuna odobrenih prijelaza (predstavništvo Komisije na Cipru).

Cipar je jedina članica EU-a čiji je dio teritorija pod vojnom okupacijom. Zelena crta nije ni uobičajena unutarnja granica ni priznata međunarodna granica. Protokol br. 10 uz ciparski ugovor o pristupanju suspendira primjenu prava EU-a na područjima nad kojima Nikozija nema stvarnu kontrolu, dok posebna uredba određuje pravila prijelaza, ali tu crtu ne proglašava vanjskom granicom EU-a (Protokol br. 10, Uredba o Zelenoj crti 866/2004). Komisija sadašnje provjere na Zelenoj crti smatra dostatnima, ali traži jasnije pravno određenje u okviru prava EU-a (DOM Cyprus). Schengen se može tehnički prilagoditi podijeljenom otoku. Ne može se praviti da podjela ne postoji.

Svaka vlada koja bi tražila razlog za odgodu ima ga nadohvat ruke: pravni status Zelene crte, nadzor migracija i britanska suverena vojna područja na otoku, čije se granice dodiruju s prostorom relevantnim za Schengen, mogu postati instrumenti pritiska.

Rumunjska i Bugarska pokazale su kako to izgleda

Najpoučniji presedan nalazi se u arhivi samoga Vijeća. Rumunjska i Bugarska ispunile su tehničke schengenske kriterije još 2011. godine. Europski parlament u listopadu 2022. zatražio je njihovo primanje u Schengen (Europski parlament). Vijeće je najprije ukinulo samo kontrole na zračnim i morskim granicama, od ožujka 2024., a zatim i kopnene kontrole od siječnja 2025. (Vijeće, prosinac 2023., Vijeće, prosinac 2024.). Od tehničkog odobrenja do punog pristupa kopnenim granicama prošlo je trinaest godina.

Austrija je predvodila tu blokadu, koristeći zahtjev za jednoglasnošću kako bi prije povlačenja prigovora dobila dodatna jamstva o migracijama i upravljanju granicama. Cipar se sada suočava s istom logikom Vijeća: jedna vlada može usporavati predmet dok ne dobije ono što traži.

Nijedna prijestolnica zasad nije zaprijetila vetom. No politički signali nisu teško čitljivi. Njemačka rasprava o Schengenu već je vezana uz migracije: političar CSU-a Alexander Dobrindt uvjetovao je ukidanje njemačkih graničnih kontrola funkcioniranjem Zajedničkog europskog sustava azila, okvira EU-a za podjelu odgovornosti za tražitelje azila koji se i dalje teško provodi (t-online). Vlada pod domaćim pritiskom zbog migracija ima jeftin način da pokaže čvrstinu: od male države kandidatkinje zatražiti dodatna jamstva prije nego što kaže da.

Dug put nakon rujna

Ciparska vlada želi pokazati da se proces ubrzava. Neovisne pravne analize upućuju na sporiji ritam. Prema DPCA-u, realističan vremenski okvir seže do kraja 2027. ili početka 2028., uzimajući u obzir razmak između odluke Vijeća i stvarne provedbe. Revera Legal ocjenjuje da testiranje migracijskog sustava, prijelazna razdoblja i zakonodavstvo o Zelenoj crti čine pristupanje 2026. nerealnim.

Za Nikoziju ulog nije samo kraći red na putovničkoj kontroli. Članstvo u Schengenu dublje bi vezalo Cipar uz sigurnosnu infrastrukturu EU-a i ojačalo institucionalni položaj Republike u trenutku kada se njezina pomorska granica nalazi u središtu napetosti između EU-a i Turske oko istraživanja plina i migracijskih ruta (Ta Nea)).

Komisija je rekla da je Cipar spreman. Vijeće će odlučiti je li tehnička spremnost dovoljna ili podjela otoka i dalje nekoj prijestolnici daje razlog za čekanje.