Cyprus čeka grčku dozvolu za kabel

Istraživački brod pod francuskom zastavom od 27. listopada čeka u Heraklionu na Kreti grčku dozvolu za kartiranje morskog dna (ANA-MPA). U luci je bio i 1. studenoga (To Vima). Njegov je zadatak kartirati trasu projekta Great Sea Interconnector, planiranog energetskog kabela koji bi Cipar povezao s europskom mrežom. Cipar će platiti veći dio troška kabela, no još se ne zna kuda će prolaziti ni koliko će stajati.

Dozvola koja brodu još nedostaje

Brod Abeille Marengo ima bazu na Kreti, ali još nema dozvolu za rad. Zahtjev grčke Obalne straže od 14. listopada bio je tek molba za iznimku kojom bi se brod pod stranom zastavom koristio za istraživanje mora (Hellenic Coast Guard). Preostala su još dva koraka: međuministarsko povjerenstvo mora odobriti istraživanje, a Grčka zatim objaviti NAVTEX, radijsku obavijest koja brodovima govori da se na određenom području i u određeno vrijeme izvode radovi.

Čekanje se već odužilo. Prema Euro2dayu, zahtjev za istraživanje podnesen je 8. listopada, a više od tri tjedna prošla su bez objave obavijesti. Neki naslovi već govore o ponovnom početku istraživanja, no tekstovi ispod njih opisuju tek pripreme.

Ključna dionica nalazi se u moru uz mali grčki otok Kasos. U srpnju 2024. raniji istraživački brod Ievoli Relume ondje je prekinuo radove pod pritiskom turske mornarice (Deutsche Welle). Zato je karta morskog dna ostala nedovršena upravo na politički najspornijem dijelu trase.

Turska ne priznaje pomorska prava koja Grčka i Cipar polažu na temelju svojih otoka u tim vodama (Deutsche Welle). Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je 21. listopada da se Ankara neće protiviti istraživanju ako unaprijed dobije pisanu obavijest o aktivnosti i njezinim koordinatama (Cyprus Mail). To bi bilo diplomatsko pismo Ankari. NAVTEX je nešto drugo: javna pomorska radioobavijest svim brodovima. Nema javno dostupnog podatka da je poslana ijedna od tih dviju obavijesti.

Čak bi i NAVTEX samo pokazao da je Grčka izdala dozvolu i da brod namjerava raditi. To što se brod nalazi unutar područja navedenog u obavijesti ne bi dokazalo mnogo više. Potvrdu bi mogao pružiti zapisnik s istraživanja ili izravna potvrda istraživačke ekipe da je prikupila podatke i dalje od točke na kojoj je Ievoli Relume prekinuo radove.

Tko plaća i kada

Cipar je isplatu vezao uz objavu NAVTEX-a. Ministar energetike Michalis Damianos izjavio je 19. listopada da će vlada pokrenuti postupak za isplatu 25 milijuna eura tek nakon što Grčka objavi tu obavijest (CNA). Samo isplovljavanje broda iz Herakliona ne bi bilo dovoljno.

Isplata se temelji na odluci ciparskog regulatora za energiju iz 2024. kojom se državnom proračunu dopušta pokriti dokumentirane troškove ulaganja do 25 milijuna eura godišnje od 2025. do 2029., odnosno ukupno 125 milijuna eura (CERA). Cilj je spriječiti da se troškovi gradnje preliju na račune za struju. Ako se ispuni uvjet, taj bi izdatak snosili ciparski porezni obveznici, a ne kupci električne energije.

Veći račun ovisi o rezultatima istraživanja. Cipar snosi 63 posto kapitalnih troškova dionice Kreta–Cipar, a Grčka 37 posto (SigmaLive). Kapitalni trošak ovdje znači novac potreban za izgradnju veze, prije nego što kabel počne prenositi električnu energiju.

Predsjednik regulatora Polyvios Lemonaris rekao je 20. listopada parlamentu da će procjena od 1,9 milijardi eura vjerojatno biti premašena. Naveo je da treba obaviti još oko 40 posto istraživanja morskog dna te da je moguća skuplja trasa (Cyprus Mail). Neistražene dionice odredit će trasu i cijenu tek kad brod prikupi upotrebljive podatke. Za isti projekt i dalje su otvorena pitanja o novom većinskom ulagaču (To Brief).

Što bi Cipar dobio za taj novac

Cipar nije povezan s kontinentalnom elektroenergetskom mrežom, a količina struje iz obnovljivih izvora čiju je proizvodnju morao ograničiti naglo je porasla 2025. (Europska komisija). Do ograničavanja dolazi kada se elektrane na sunce ili vjetar isključuju iako bi mogle proizvoditi, jer lokalna mreža nema kapaciteta preuzeti svu energiju. Kabel je projektiran za prijenos struje u oba smjera, pa bi Cipar mogao izvoziti višak energije i uvoziti je kad domaća proizvodnja nije dovoljna (Deutsche Welle).

Tvrdnja da će kućanstva imati niže račune zasad je zasebna i nepotvrđena: regulator je naveo da nitko nije dostavio studiju tržišnog učinka prve dionice (SigmaLive). Takva bi studija pokazala kako bi kabel utjecao na cijene električne energije.

Cipar snosi većinu planiranih kapitalnih troškova dionice, premda trasa i konačna cijena još nisu određene, a regulator nema studiju koja bi pokazala što će potrošači dobiti. Isplativost kabela zasad se ne može procijeniti: Cipar ulaže novac prije nego što ima potrebne dokaze, dok sljedeći korak ovisi o grčkom međuministarskom povjerenstvu.