Ciparski plin ide preko Egipta

Eni i TotalEnergies odobrili su ulaganje u razvoj Cronosa, prvog ciparskog podmorskog plinskog polja koje izlazi iz faze istraživanja i ulazi u proizvodnju. Plan je da plin do 2028. stigne na europska tržišta kao ukapljeni prirodni plin, odnosno LNG, koji se hlađenjem smanjuje dovoljno da se može prevoziti tankerima. No cijeli projekt oslanja se na egipatsku infrastrukturu, u trenutku kada se i sam Egipat suočava s manjkom plina.

Kako plin dolazi do Europe

Plin iz četiri podmorske bušotine, oko 185 kilometara jugozapadno od Cipra, trebao bi novim 105 kilometara dugim plinovodom ući u sustav povezan s Enijevim golemim poljem Zohr u egipatskim vodama (TotalEnergies, Ahram Online). Odatle ga postojeća infrastruktura vodi do LNG postrojenja Damietta na egipatskoj obali. Ondje se plin ukapljuje, utovaruje na tankere i šalje prema europskim terminalima za uplinjavanje.

Ta ruta postoji zato što Egipat već ima kapacitete za ukapljivanje. Gradnja samostalnih LNG postrojenja na Cipru stajala bi otprilike dvostruko više. Ciparski ministar energetike Michalis Damianos procijenio je vrijednost projekta na oko 2 milijarde dolara i rekao AP-u da bi gradnja plinovoda mogla početi kasnije 2026., trajati do 18 mjeseci te omogućiti isporuke europskim potrošačima već u ožujku 2028. (Euronews, ABC/AP).

Egiptu je taj plin potrebniji nego Europi

Ovisnost o Egiptu najveća je slabost projekta. Zemlja je od izvoznika plina postala neto uvoznik. Domaća proizvodnja pala je s oko 59 milijardi prostornih metara 2023. na 42 milijarde 2025., a francuska riznica i američka Uprava za energetske informacije taj pad povezuju sa slabljenjem proizvodnje na velikom polju Zohr i rastom domaće potrošnje (French Treasury, EIA).

Egipatski uvoz LNG-a dosegnuo je 2025. rekordnih 9,01 milijun tona, višestruko više od godišnje proizvodnje za koju je Cronos projektiran (S&P Global, EnterpriseAM). Ako Egiptu nedostaje plina, postrojenje Damietta, koje bi Cronosov plin trebalo pretvoriti u izvozno sposoban LNG, postaje i domaća točka pritiska. Ugovor za Cronos sadržava odredbu prema kojoj se oko petine plina može koristiti za egipatske potrebe (ABC/AP). Drugim riječima, Egipat ima pravo na dio proizvodnje prije nego što išta stigne do Europe.

Stvaran projekt, ali ograničenih razmjera

Konačna odluka o ulaganju, trenutak u kojem kompanije prestaju samo proučavati projekt i počinju trošiti kapital, ovdje je stvarna. Eni, kao operator s udjelom od 50 posto, i TotalEnergies, također s 50 posto, obvezali su se na razvoj polja otkrivenog 2022., procijenjenog 2024. i sada odobrenog za proizvodnju s ciljnom razinom od oko 2,8 milijuna tona LNG-a godišnje (Eni, TotalEnergies). Svaki partner prodavat će polovicu količina.

U odnosu na potražnju Europske unije, te su količine skromne. EU je 2025. uvezla rekordnih 146 milijardi prostornih metara LNG-a i time postala najveći svjetski kupac ukapljenog plina (European Commission, MondoVisione/ACER). Cronos bi dodao neruski izvor iz istočnog Sredozemlja, ali objavljene količine nisu dovoljno velike da bi uvjerljivo utjecale na europske cijene plina. Nije objavljen nijedan imenovani europski kupac, rezervacija terminalskih kapaciteta ni dugoročni ugovor o prodaji.

Najveću političku korist dobiva Cipar. Otok je od 2011. više puta pronašao plin u podmorju, ali nijedno nalazište dosad nije ušlo u proizvodnju. Za zemlju koja većinu električne energije proizvodi iz uvezene nafte, vlastiti podmorski plin važan je iskorak i prije nego što prve količine stignu do Europe. Ciparski dužnosnici odluku o ulaganju nazvali su „povijesnom” (Cyprus Mail, Politis). Eni i TotalEnergies dobivaju brži i razmjerno jeftiniji put do LNG-a koji se može prodati na tržištu. Egipat održava zaposlenost svojih postrojenja za ukapljivanje i ugovorno osigurava mogućnost da dio plina zadrži za domaću potrošnju.

Europska kućanstva od Cronosa ne bi trebala očekivati niže račune za plin. Te će količine ući na globalno tržište LNG-a, na kojem konačnu cijenu određuju natjecanje s azijskim kupcima, troškovi prijevoza i raspoloživi terminalski kapaciteti.

Cronos je financiran i stvaran projekt. Hoće li njegov plin doista završiti u Europi, ovisit će o tome hoće li egipatski manjak plina izvoznu rutu pretvoriti u ventil za domaće potrebe.