Suša na Dunavu slabi bugarski nuklearni višak

Bugarska nuklearna elektrana Kozloduj prvi je put u 52 godine rada smanjila proizvodnju električne energije zato što je Dunav pao prenisko da bi se turbine mogle normalno hladiti. Samo smanjenje nije veliko. No dogodilo se u trenutku kada su Rumunjska i Mađarska već pokušavale održati rad vlastitih nuklearnih elektrana koje također ovise o dunavskoj vodi.

Zašto niska voda znači manje struje, a ne nuklearnu opasnost

Bugarsko Ministarstvo energetike objavilo je 20. kolovoza da će se snaga petog bloka smanjiti za oko 120 MW, kao preventivna mjera zbog, kako je navedeno, „kontinuirano nezapamćeno niskih i kritičnih” vodostaja Dunava (bugarsko Ministarstvo energetike, 20. kolovoza). Do 26. kolovoza podaci elektrane pokazivali su da je peti blok pao s oko 1.010 MW na 850 MW, što je smanjenje od približno 15 posto (SEGA, Fakti). Ministrica energetike Iva Petrova poručila je da krize nema (bugarsko Ministarstvo energetike, 21. kolovoza).

To je tehnički točno, ali objašnjava samo dio problema. Voda iz Dunava ne hladi reaktorsku jezgru. Ona hladi paru u kondenzatorima na turbinskoj strani, ondje gdje se toplina pretvara u električnu energiju. Kada rijeka padne prenisko, crpke teže zahvaćaju vodu, rashladni krug postaje manje učinkovit, a elektrana proizvodi manje struje, iako su nuklearni sigurnosni sustavi odvojeni i netaknuti (Actualno, Fakti EN). To je problem opskrbe električnom energijom, a ne problem nuklearne nesreće.

Značenje bugarskog smanjenja vidi se tek u regionalnom kontekstu. Ista je suša u nekoliko tjedana pogodila nuklearne elektrane u tri države. Kako smo izvijestili prošli tjedan, Rumunjska je naložila hitno jaružanje i ispuštanje vode iz akumulacija kako bi voda nastavila stizati do Cernavodă, elektrane koja inače pokriva oko petine rumunjske potrošnje električne energije (Agerpres, World Nuclear Association). Mađarska je potrošila 6,1 mlrd. forinti na kamene pregrade i potopljene teglenice kako bi fizički podigla razinu vode kod Paksa (kormany.hu). Svaka je elektrana zapela na drukčiji način. Ista rijeka proizvela je tri različita inženjerska problema.

Oslonac koji se smanjio

U trenutku smanjenja proizvodnje Bugarska je izvozila oko 30.000 MWh dnevno, uz domaću potrošnju od približno 90.000 MWh (bugarsko Ministarstvo energetike, 21. kolovoza). Taj je višak već pokrivao manjkove u susjedstvu. Rumunjska je 6. kolovoza u večernjem vršnom opterećenju neto uvozila 2.240 MW, pri čemu je najveći dio fizičkog toka dolazio iz Bugarske (Newscenter). Smanjenje proizvodnje u Kozloduju nije stvorilo rumunjsku ovisnost o uvozu. Ono je smanjilo ponudu na koju se Rumunjska već oslanjala.

Cijene pokazuju koliko je pritisak regionalan. Na veleprodajnom tržištu za dan unaprijed, na kojem proizvođači i veliki kupci ugovaraju struju za sljedeći dan, cijene su se 26. kolovoza kretale vrlo blizu jedna drugoj: Bugarska 172 EUR/MWh, Rumunjska 175, Mađarska 172, Grčka 173 (euenergy.live). U zoni Njemačka-Luksemburg, dalje od tog pritiska, cijena je bila 126 EUR/MWh (euenergy.live). Razlika pokazuje koliko kupci u jugoistočnoj Europi plaćaju zamjensku energiju kada iz sustava ispadne dio stabilne nuklearne proizvodnje, one koja radi neovisno o satu u danu.

Tko dobiva, tko plaća

Najjasniji dobitnik je Slovačka. Njezine nuklearne elektrane Bohunice i Mochovce koriste rashladne tornjeve umjesto izravnog zahvata riječne vode, pa ih nizak vodostaj Dunava jedva pogađa (Denník E). U razdobljima napetosti tokovi slovačke električne energije prema Mađarskoj u pojedinim su satima prelazili 2,5 GW (SITA).

Gubitnici su i proizvođači i veliki potrošači. Nuklearni operatori vezani reguliranim ili unaprijed dogovorenim cijenama gube maržu ako manjak moraju pokrivati kupnjom skuplje zamjenske energije. Industrijski potrošači prvi su izloženi riziku prekida: mađarska izvanredna pravila dopuštaju operatoru prijenosnog sustava MAVIR da prije kućanstava isključi tvornice koje povlače više od 0,5 MW (HVG). Rumunjska Nuclearelectrica poslala je kupcima pravnu obavijest da zbog okolnosti izvan svoje kontrole možda neće moći ispuniti ugovorne obveze (ZF).

Europska komisija objavila je 11. kolovoza da je europski elektroenergetski sustav ostao stabilan unatoč ekstremnim vremenskim uvjetima (Europska komisija). Na razini kontinenta to stoji. Na regionalnoj razini stabilnost je održana jaružanjem, teglenicama, kamenim pregradama, hitnim ispuštanjem vode iz akumulacija i skupim večernjim uvozom. Sustav je izdržao. Korisna sljedeća informacija nisu nova umirujuća priopćenja, nego javno objavljeni vodostaji na kojima svaki operator mora smanjiti proizvodnju, prije nego što sljedeća suša ponovno natjera države na improvizaciju.