Suša na Dunavu gasi Paks

Dunav je prošloga tjedna pao toliko nisko da je Mađarska u nekoliko dana ostala bez gotovo cijele nuklearne proizvodnje, Rumunjska je došla nadomak gašenja jedinog reaktora koji joj još radi, a vlade u regiji počele su tražiti od industrije da smanji potrošnju kako bi kućanstva ostala zaštićena.

Kako rijeka gasi reaktor

Nuklearne elektrane trebaju riječnu vodu kako bi odvodile otpadnu toplinu, odnosno kako bi radila hladna strana sustava koji nuklearnu energiju pretvara u električnu. Kad razina rijeke padne, crpke više ne mogu zahvatiti dovoljno vode. Kad je voda topla ili sporo teče, ispuštanje zagrijane vode iz elektrane može nizvodno podići temperaturu iznad zakonskih granica. U suši se ta dva problema obično pojave istodobno.

U Paksu, jedinoj mađarskoj nuklearnoj elektrani i u normalnim okolnostima izvoru od 2.000 MW, smanjivanje proizvodnje išlo je postupno. Državna energetska tvrtka MVM počela je rezati izlaznu snagu nakon što je Dunav na mjernoj postaji uz elektranu pao ispod -106 cm (MVM Paks). Do 2. kolovoza radio je samo jedan od osam turbogeneratora, s približno 240 MW (Portfolio, Telex). AP je izvijestio o potpunom zaustavljanju elektrane (AP). U oba tumačenja, Mađarska je u nekoliko dana izgubila glavninu nuklearne proizvodnje za osnovno opterećenje, odnosno stabilnu struju koja se u mrežu isporučuje danju i noću.

Rumunjska je imala još manje prostora za pogrešku. U Cernavodi je Jedinica 1 već bila izvan pogona. Jedinica 2 ostala je spojena na mrežu, ali je razina u dovodnom bazenu iznosila 2,02 metra, samo 12 centimetara iznad praga na kojem crpke prestaju raditi (Ziua de Constanta). Bočni kanal kod kanala Bala odvlačio je oko 85 posto protoka Dunava od zahvata vode za hlađenje elektrane. Vojska je zato kontroliranim eksplozijama pokušala preusmjeriti vodu natrag prema elektrani (Radio Constanta), čime je, prema procjenama, kupljeno još četiri do pet dana rada (Agerpres).

Solar pokriva podne, ali ne i večer

Rumunjske dnevne brojke na prvi pogled ne izgledaju dramatično. Zemlja je 3. kolovoza proizvodila 6.009 MW uz potrošnju od 5.212 MW, pri čemu je sunčana energija pokrivala više od 45 posto proizvodnje (Agerpres). Problem nastaje nakon zalaska sunca: solarna proizvodnja nestaje, a klimatizacijski uređaji i dalje rade. Večer 31. srpnja pokazala je taj lom vrlo jasno: Rumunjska je proizvodila 5.239 MW, trošila 7.177 MW i uvozila 1.938 MW kako bi zatvorila manjak (Radio Timisoara). Upravo se u tom večernjem manjku osjeti gubitak nuklearne proizvodnje.

Europska tržišta električne energije povezana su interkonektorima, visokonaponskim vodovima kojima se struja premješta iz jeftinijih prema skupljim zonama. Kad su Mađarska i Rumunjska istodobno trebale zamjensku energiju u večernjim satima, usko grlo više nije bila samo proizvodnja, nego i prekogranični prijenos. Slovenski operator prijenosnog sustava ELES ograničio je za 3. kolovoza prekogranični kapacitet na granici s Austrijom (ELES). Veleprodajne cijene probile su 150 €/MWh, uz večernje vrhunce blizu 270 €/MWh, znatno iznad uobičajenih ljetnih razina (Serbia Energy).

Industrija preuzima udar kako ga ne bi preuzela kućanstva

Obje su vlade odabrale isti redoslijed: najprije industrija. Mađarska uredba o izvanrednim mjerama dala je operatoru mreže MAVIR ovlast da velikim industrijskim i komercijalnim potrošačima smanji ili prekine isporuku, dok se kućanstva štite do posljednjeg koraka (HVG). Premijer Péter Magyar rekao je da su veliki potrošači do 3. kolovoza preuzeli obvezu dobrovoljnog smanjenja potrošnje za više od 630 MW (Telex). To pomaže, ali Paks u redovnom radu daje 2.000 MW; dobrovoljne uštede same ne mogu zatvoriti takav manjak.

U Rumunjskoj su proizvođači automobila Dacia i Ford dobrovoljno zaustavili proizvodnju do 19. kolovoza, čime se oslobađa oko 200 MW (Agerpres). Nuclearelectrica, tvrtka koja upravlja Cernavodom, upozorila je kupce da možda neće moći ispuniti ugovorene isporuke (ZF).

Računi kućanstava zasad su zaštićeni fiksnim ugovorima. Ta je zaštita stvarna, ali funkcionira zato što udar preuzimaju tvornice, uvoz preko granice i sama elektroenergetska mreža. Svaki megavat smanjene industrijske potrošnje znači odgođene automobile, poremećene dobavne lance i gubitke koji će se pojaviti kasnije. Sustav je izdržao vikend. Ako rijeke ostanu niske, dobrovoljne uštede mogle bi prijeći u obvezno ograničavanje potrošnje, a zamjenska struja od 270 €/MWh postat će sve skuplji način da vlade i dalje štite kućanstva na račun industrije.