Suša na Dunavu gasi 2 GW

The Danube falls beyond the reach of Europe’s dependable power.
Kompozicija slike · tobriefMađarska je 2. kolovoza ostala bez svoje jedine nuklearne elektrane nakon što je Dunav pao toliko nisko da crpke za hlađenje više nisu mogle dosegnuti riječnu površinu. Elektrana Paks daje gotovo 2 GW temeljne proizvodnje, odnosno približno polovicu mađarske električne energije (MVM, World Nuclear Association). Nizvodno, u Rumunjskoj, ista je suša već prisilila na zaustavljanje jednog od dvaju reaktora u nuklearnoj elektrani Cernavodă, dok je drugi, prema procjeni, imao još četiri do pet dana manevarskog prostora. U istom tjednu dvije su države utvrdile da proizvodnja na koju su računale kao na trajno raspoloživu ovisi o oborinama.
Jedna rijeka, dva zaustavljanja
Zaustavljanje Paksa trajalo je šest dana. Nakon što je vodostaj Dunava 27. srpnja pao na -106 cm, operator MVM počeo je smanjivati proizvodnju (MVM). Do 30. srpnja upozorio je da će, nastavi li voda padati, sva četiri bloka stati u roku od 24 do 72 sata (VG).
Problem nije bio u reaktorima. Bio je u hlađenju: usisni otvori crpki ostali su iznad sve niže riječne površine, a nuklearna elektrana bez protoka vode ne može odvoditi toplinu koju sama proizvodi. MVM je kao krajnji prag odredio vodostaj od -134 cm, dosegnut 2. kolovoza (Index, AP).
Rumunjska ranjivost razvijala se usporedno. Apele Române, nacionalna vodna uprava, 28. srpnja izmjerila je protok Dunava na rumunjskoj granici od 1.650 m³/s, oko trećine sezonskog prosjeka i blizu povijesnog minimuma iz 1985. godine (Apele Române). Nuclearelectrica je preventivno zaustavila prvi blok Cernavodăe, dok je drugi ostavila priključenim tek nakon potvrde da parametri zahvata vode još zadovoljavaju uvjete rada (BVB/Nuclearelectrica, Energynomics).
Vlada je izdvojila 7 milijuna leja za privremene barže koje bi preusmjerile riječni tok na važnoj račvi uzvodno od zahvata elektrane (Agerpres). Održavanje samo jednog reaktora u radu sada traži improvizirane građevinske zahvate.
Tko preuzima udar
Kad ponuda električne energije ovako naglo padne, elektroenergetski sustavi najprije štite kućanstva i bolnice. Veliki industrijski potrošači tada postaju prilagodljiva potražnja: opterećenje koje se isključuje kako bi drugdje svjetla ostala upaljena.
Mađarska je vlada to formalizirala uredbom kojom je MAVIR, nacionalni operator prijenosnog sustava, dobio ovlast narediti smanjenje potrošnje svakom potrošaču iznad 0,5 MW, uz kazne od 200 posto trenutačne tržišne cijene (444.hu, HVG). Tržište je poslalo istu poruku: mađarska cijena električne energije za isporuku idući tjedan skočila je na oko 250 do 263 €/MWh, nakon 217,90 € dan ranije (Argus).
U Rumunjskoj je pomak bio još oštriji. Cijene u vršnim satima na tržištu dan unaprijed porasle su sa 63,3 leja/MWh u podne na 1.604 leja/MWh navečer, kada je potražnja naletjela na smanjenu ponudu (Agerpres). Nuclearelectrica je kupce upozorila na moguću višu silu u ugovornim isporukama (ZF).
Kratkoročni dobitnici su susjedni izvoznici koji prodaju električnu energiju u večernjoj oskudici. Bugarska je u vršnim satima već isporučivala Rumunjskoj oko 1.700 MW, dok je rumunjska večernja potrošnja prelazila 7.000 MW (Profit.ro). Zarada od nestašice prelila se preko granice zajedno s električnom energijom.
Problem hlađenja, ne nuklearne tehnologije
Ovo nije bio kvar reaktora. Druge elektrane na istom kontinentu, tijekom istoga toplinskog vala, nastavile su raditi. Slovenski Krško prešao je na rashladne tornjeve, koji toplinu predaju zraku umjesto rijeci (Delo). Češke elektrane Dukovany i Temelín koriste slična rješenja i zato su manje izložene niskim vodostajima (Seznam Zprávy).
Francuski državni revizorski sud utvrdio je da su vrućina i ograničenja vode već smanjili francusku nuklearnu proizvodnju za najmanje 1 TWh u svakoj od 2018., 2019. i 2020. godine (Cour des comptes). Europska komisija priopćila je da prati situaciju i da bi mogla sazvati izvanredni koordinacijski sastanak o električnoj energiji (Euronews).
Europa više ne može kapacitet smatrati čvrsto raspoloživim ako ga ljetni vodostaji mogu isključiti. Planeri elektroenergetskih mreža sada moraju u cijenu uračunati izbor koji se godinama odgađao: rashladne tornjeve, zamjensku proizvodnju ili sve veći trošak nestašica u svakoj sušnoj godini. Paks je samo pokazao račun za ranije neulaganje.
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 8/3/2026, 1:53:54 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260803_005006
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication