Dobit DAX-a, rezovi u tvornicama

Četrdeset najvećih njemačkih kompanija uvrštenih na burzu u drugom je tromjesečju ostvarilo rekordnih 52,6 mlrd. eura operativne dobiti, gotovo 16 posto više nego godinu ranije. Istodobno su zapošljavale 41.000 ljudi manje (Tagesschau, Handelsblatt). Ta dva podatka treba čitati zajedno: njemačke korporacije sve lakše zarađuju izvan Njemačke dok kod kuće smanjuju broj radnih mjesta, a taj se razmak već prelijeva na industrijsku zaposlenost u Europi.

Odakle dolazi dobit

DAX, glavni indeks najvećih njemačkih burzovnih kompanija, nije jednostavna slika njemačkih tvornica. U njemu su telekomunikacijske tvrtke, osiguravatelji, obrambena industrija i farmaceutske skupine. Najveću operativnu dobit u tromjesečju ostvario je Deutsche Telekom, 6,9 mlrd. eura, velikim dijelom zahvaljujući T-Mobileu US. Allianz je bio drugi, s 4,9 mlrd. eura (Handelsblatt). Kako je upozorio FAZ, skok dobiti ne govori mnogo o stanju njemačke tvorničke proizvodnje. Novac dolazi iz djelatnosti kojima ne trebaju nužno radnici u njemačkim pogonima.

U tvornicama je slika drukčija. Zaposlenost u automobilskoj industriji pala je 5,8 posto u godinu dana, na 691.500 ljudi, najnižu razinu od 2005. Prerađivačka industrija u cjelini izgubila je 2,7 posto radne snage i spustila se na 5,29 milijuna zaposlenih (Tagesschau). Dobavljači autodijelova izgubili su 7,6 posto radnika (DW). Taj je podatak važan jer se upravo kroz dobavljačke lance njemačko usporavanje prenosi prema srednjoj Europi.

Njemačka troši više industrijske osnove nego što obnavlja

Njemačke kompanije više ne ulažu dovoljno u domaće pogone da bi nadomjestile opremu koja se troši. Bundesbank je u svibnju objavio da su neto fiksna ulaganja, odnosno ulaganja u novu opremu umanjena za vrijednost dotrajale imovine, 2024. i 2025. pala ispod nule, prvi put od ujedinjenja Njemačke (Bundesbank). Poslovna ulaganja u strojeve, nakon prilagodbe za inflaciju, padaju od 2019.

Iza povlačenja ulaganja stoji problem konkurentnosti. Bundesbank procjenjuje da se oko tri četvrtine nedavnog gubitka njemačkog udjela na izvoznim tržištima može objasniti slabijom konkurentnošću, a ne samo slabijom svjetskom potražnjom. Njemački izvoz automobila u Kinu gotovo se prepolovio između 2021. i 2025. (Bundesbank). Industrijske cijene električne energije do lipnja su pale 4,2 posto na godišnjoj razini (Destatis), čime je ublažen najteži dio energetskog šoka iz 2022. i 2023., ali ukupna struktura troškova i dalje odvraća kompanije od otvaranja novih kapaciteta.

Pritisak se prenosi u srednju Europu

Njemačka je oslonac industrijskih lanaca opskrbe na kontinentu. Gotovo 28 posto poljskog izvoza ide u Njemačku (PAP Mediaroom). Otprilike trećina češkog izvoza ide istim putem (Novinky). Europska središnja banka, koja vodi monetarnu politiku eurozone, upozorila je da se troškovni pritisci i slabost potražnje kroz te veze brzo prenose preko granica (ECB).

Rumunjska već pokazuje kako to izgleda u praksi. Proizvodnja vozila pala je 12,7 posto u prvoj polovici godine, a više od 18.000 radnika u automobilskoj industriji izgubilo je posao između siječnja 2025. i travnja 2026. (PSNews, ZF). Pojedini pogoni još dobivaju narudžbe: češka proizvodnja automobila porasla je 4,5 posto u prvoj polovici godine, pri čemu Škoda radi punim kapacitetom (iROZHLAS). Mađarska proizvodnja vozila u lipnju je skočila 21 posto (HVG). No to su pojedinačni dobici unutar europskog automobilskog sektora koji se ukupno smanjuje.

Globalno razgranate njemačke skupine štite marže zaradom iz inozemstva, rezanjem troškova i osloncem na profitabilnije sektore. Sama Njemačka sve teže može računati da će biti mjesto sljedeće tvornice, baterijske linije ili dobavljačkog ugovora. Ta korporativna odluka zatim putuje kroz lance opskrbe prema Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Srednjoeuropski pogoni mogu dobiti posao kada se proizvodnja premješta, ali to nije isto što i sigurnost radnih mjesta, osobito kada skupine koje odlučuju o tim poslovima istodobno smanjuju broj zaposlenih u Europi.