Danska očekuje sabotaže, sumnja u rusku invaziju

Danska vojna obavještajna služba 24. rujna 2026. objavila je da očekuje kako će Rusija u idućim mjesecima pojačati napade na NATO i zapadne zemlje ispod praga otvorenog rata, među njima sabotaže i kibernetičke napade (FE). Rizik od ograničenog ruskog vojnog napada na neku članicu NATO-a ocjenjuje niskim, ali rastućim, dok invaziju i dalje smatra malo vjerojatnom. Za Europu su u idućim mjesecima izgledniji učestaliji napadi koje je teško pripisati počinitelju, a usmjereni su na usluge o kojima ovise svakodnevni život i rad društva, nego tenkovi na granici.

Što Danska očekuje u idućem razdoblju

Služba, poznata po danskim inicijalima FE, takve aktivnosti naziva hibridnim ratovanjem. Riječ je o pritisku sabotažama, kibernetičkim napadima, špijunažom i posrednicima angažiranima za takve operacije, umjesto otvorenom vojnom silom. Danski mediji prenose da procjena predviđa sve češće operacije, među njima razorne kibernetičke napade na ključne usluge (Politiken). Riječ je o scenarijima iz prognoze FE-a, a ne o već izvedenim napadima.

Danska domaća sigurnosna služba PET već je zabilježila pripreme na danskom tlu. Petog rujna objavila je da Rusija planira sabotaže protiv danskih obrambenih tvrtki i veza koje podupiru Ukrajinu (PET).

PET je također priopćio da nema podataka o konkretnom cilju ni vremenu napada. Upozorenje je jasno kad je riječ o namjeri, ali ne otkriva što bi mogao biti sljedeći potez.

Ograničeni napad nosi drukčiji rizik

Ograničeni napad značio bi uporabu sile na jednom mjestu, a ne pokušaj zauzimanja teritorija. Prema izvještajima o brifingu FE-a, jedan od mogućih oblika bio bi izolirani napad projektilom velikog dometa na infrastrukturu koja pomaže Ukrajini (Reuters). Takav bi napad, osim fizičke štete, ispitao hoće li članice NATO-a odgovoriti zajednički.

Prema francuskim izvještajima o procjeni, Moskva bi se mogla odlučiti na takav rizik ako vjeruje da NATO ne bi odgovorio jedinstveno, a sumnje u američku potporu dio su te računice (Le Figaro). To je procjena FE-a o ruskim motivima, a ne objavljeni plan. Služba ocjenu „nizak, ali rastući rizik” nije izrazila brojčanom vjerojatnošću, a javni sažetak ne iznosi povjerljive dokaze na kojima se temelji promjena procjene.

Invazija je na krajnjem kraju ljestvice mogućih prijetnji. FE ne vidi znakove da se Rusija za nju priprema, a procjenjuje da bi pripreme trajale najmanje šest mjeseci i da bi ih bilo teško prikriti (RTÉ).

Zemlje bliže Rusiji povlače istu granicu između sabotaže i invazije. Estonska vanjska obavještajna služba u veljači 2026. procijenila je da Rusija u sljedećih godinu dana ne namjerava napasti članicu NATO-a (EFIS). Latvijski predsjednik rekao je da ne vidi gomilanje vojske koje bi upućivalo na invaziju, ali sabotaže i upad manjeg odreda specijalnih snaga smatra ozbiljnim mogućnostima (LSM).

O čemu bi NATO morao odlučiti

Osnivački ugovor NATO-a predviđa dva postupka. Prema članku 4., saveznica koja se osjeća ugroženom može zatražiti savjetovanje. Članak 5. obvezuje članice na zajedničku pomoć nakon oružanog napada. Ugovor ne određuje automatski kako klasificirati nejasne incidente (North Atlantic Treaty).

Presječeni kabel ili napad dronom za koji nitko ne preuzme odgovornost nalaze se u toj nejasnoj zoni. Saveznice bi najprije morale utvrditi tko stoji iza napada, a zatim odlučiti kojim postupkom krenuti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je 24. rujna da odgovori na hibridne prijetnje mogu ostati izvan javnosti i ne moraju biti istovjetni prvotnom napadu (NATO). Europljani bi zato mogli vidjeti sabotažu, ali ne i odgovor na nju.

FE je promijenio stručnu procjenu rizika, ali nije objavio plan napada. Prema prognozi, eskalacija hibridnih napada mogla bi uslijediti u idućim mjesecima, dok nema znakova da se Rusija priprema za invaziju. Ako se procjena pokaže točnom, europske vlade trebale bi se usredotočiti na obranu: zaštititi usluge i opskrbne pravce prema Ukrajini koji su najizloženiji sabotažama te se, u slučaju napada, brzo dogovoriti o tome tko je odgovoran.