Danska šalje ročnike na arktičku crtu NATO-a

Nekoliko desetaka danskih ročnika ovog će ljeta provesti mjesec dana na Grenlandu. Čuvat će objekte i vježbati u hladnim uvjetima. To je vidljivi dio priče. Iza njega NATO polako slaže najveće vojno proširenje na Arktiku od kraja Hladnog rata.

Danski ministar obrane Jeppe Bruus potvrdio je da će ročnici iz novog modela jedanaestomjesečne službe od kraja srpnja biti poslani na Grenland radi osiguranja objekata i arktičke vježbe (BT). Nije želio reći koliko ih ide. Finski Yle piše da Danska trenutačno na Grenlandu ima oko 300 profesionalnih vojnika, uz ranije planove da se taj broj utrostruči (Yle). Rotacija ročnika kratka je i operativno skromna. Infrastruktura koja se gradi oko nje nije.

Jedno zapovjedništvo, jedna obrambena karta

NATO je prvi put stavio Dansku, Finsku, Švedsku, Grenland i Farske otoke pod isto sjeverno zapovjedništvo. U prosincu 2025. vrhovni vojni zapovjednik Saveza prebacio ih je u Joint Force Command Norfolk, američko zapovjedništvo koje nadzire sjevernoatlantske pomorske pravce i planiranje obrane Arktika (Forsvaret, NATO). U istoj zapovjednoj logici sada su povezani ledeni pokrov Grenlanda i Norveško more.

U veljači 2026. NATO je pod istim zapovjedništvom pokrenuo Arctic Sentry, nadzorni sustav koji spaja brodove, zrakoplove, bespilotne letjelice, satelite i nacionalne ophodnje u jednu sliku kretanja kroz Arktik (NATO). Danska pritom popunjava materijalnu osnovu tog sustava: satelitski nadzor, bespilotne letjelice dugog dometa, nove arktičke brodove, radare za zračni nadzor i obnovljeno sjedište Zajedničkog arktičkog zapovjedništva (Forsvaret).

Zapovjednik Zajedničkog arktičkog zapovjedništva na Grenlandu Søren Andersen rekao je za Straits Times da je pravi izazov pratiti ruske i kineske podmornice kroz prolaz GIUK, koridor Grenland-Island-Ujedinjena Kraljevina kojim bi ruske podmornice izlazile prema Atlantiku. Za to su mu potrebni brodovi, bespilotne letjelice i zrakoplovi, a ne više vojnika na trajno smrznutom tlu (Straits Times).

Mala država rastegnuta preko dviju bojišnica

Danska ove jeseni istodobno šalje do 850 vojnika u Latviju, u NATO-ovu brigadu na istočnom krilu (Defence24). Preuzela je i ponavljajuće godišnje rotacije te zadaće zaštite infrastrukture na prostoru Saveza. Grenland, Latvija, prolaz GIUK, Baltičko more: obveze rastu brže od raspoloživih snaga.

Sličan pritisak osjeća i Švedska. Stockholm sada vodi NATO-ovu postrojbu koja povezuje sjever Švedske s istočnom granicom Finske, dok Baltičko more opisuje kao prostor koji očekuje braniti prvi (Försvarsmakten). Norveška jača diplomatsku prisutnost u Nuuku, a premijer Jonas Gahr Støre naziva krajnji sjever strateški najvažnijim područjem Norveške (High North News). Nordijske saveznice grade prema istoj karti. Otvoreno je pitanje mogu li dugoročno nositi sve obveze koje su na toj karti ucrtane.

Tko nosi teret, tko donosi odluku

Grenland je samoupravni teritorij u sastavu Kraljevine Danske. Većinu unutarnjih poslova vodi vlastita izabrana vlada. Obrana, međutim, ostaje u rukama Kopenhagena. Grenlanđani su izuzeti od danske vojne službe, ali to im ne daje nadzor nad time što Danska raspoređuje na njihovu teritoriju. Danski ročnici dolaze bez odobrenja Nuuka (Infobae, Danish Defence Ministry).

Grenlandski dužnosnik za vanjske poslove Múte B. Egede pozvao je na „otvorenu i konstruktivnu suradnju” u obrani, a novi danski vladin program obećava poštovanje grenlandskog prava na samoodređenje (Bernama). Ton je suradnički. O obrani odlučuje Kopenhagen; posljedice se žive u Nuuku.

Ročnici vjerojatno nisu glavna poruka. Poruka su sateliti, bespilotne letjelice, preustroj zapovjedništava i usklađivanje saveznika koji se okupljaju iza njih, na teritoriju čije društvo nosi strateški teret, ali ne upravlja odlukama.