Zalutali dronovi pokreću €12 billion za Baltik

Na latvijskom je tlu prošloga tjedna eksplodirao naoružani dron s eksplozivom. Nije ga zaustavio nijedan sustav protuzračne obrane. Dva dana poslije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otputovala je u Vilnius, najavila 12 milijardi eura obrambenih zajmova i upade nazvala „namjernom ruskom strategijom destabilizacije demokratskih društava”. Litavsko Državno vijeće za obranu sutra razmatra spremnost protuzračne obrane. NATO-ova baltička zračna misija, koja regiju štiti od 2004., bila je zamišljena za presretanje ruskih borbenih zrakoplova. Za ukrajinske dronove koje rusko elektroničko ometanje skrene prema Baltiku ne postoji uhodan postupak.

Misija zračnog nadzora susrela se s ratom dronova

Od početka svibnja ukrajinski borbeni dronovi više su puta ušli u baltički zračni prostor. Litavsko ministarstvo obrane potvrdilo je da su oba drona pronađena ove godine na litavskom tlu bila ukrajinska, skrenuta ruskim elektroničkim ratovanjem. Mehanizam skretanja već je dokumentiran. Rusija je u Kalinjingradu povećala mrežu antena za lažiranje GPS signala s tri na 36 jedinica u samo godinu dana, što je dovoljno da dronu zaslijepi navigaciju i potisne ga prema zapadu.

Rumunjski F-16, koji je 19. svibnja letio u sklopu NATO-ove misije Baltic Air Policing, rotacijske borbene prisutnosti koja od 2004. čuva baltičko nebo, srušio je dron iznad Estonije. Bio je to prvi takav angažman iznad teritorija saveznice. Jedan estonski zapovjednik napomenuo je da je uspjeh dijelom omogućilo „povoljno vrijeme”. Pravila u mirnodopskim uvjetima traže vizualnu identifikaciju prije otvaranja vatre, a vedro je nebo to omogućilo. U oblacima ili noću isti bi dron vjerojatno prošao bez presretanja.

Baltic Air Policing i dalje je strogo misija nadzora i pratnje. Za djelovanje je potreban lanac odluka koji vodi preko NATO-ova zračnog operativnog središta u Njemačkoj. Litavski načelnik vojske, general Vaikšnoras, problem je javno priznao. „Procesi nisu dovoljno brzi”, rekao je novinarima (LRT, Lrytas).

Predsjednici triju baltičkih država traže više od postupnih popravaka. Oni su 21. svibnja zatražili da NATO prijeđe s modela Air Policing na punu misiju protuzračne obrane, s ovlastima lokalnih zapovjednika za djelovanje protiv prijetnji, stalnim baziranjem borbenih zrakoplova i integriranim sustavima protiv dronova. Za takav je pomak potreban konsenzus svih 32 članica NATO-a u Sjevernoatlantskom vijeću, gdje svaka saveznica ima pravo veta. Glavni tajnik Mark Rutte sadašnji je sustav nazvao „učinkovitim”. Kad je estonski ministar vanjskih poslova ustvrdio da Rusija namjerno usmjerava dronove u saveznički zračni prostor, Rutte je odgovorio: „Nemam takvih informacija.”

Bruxelles financira opremu. NATO vodi presretanja. Sustavi se ne spajaju.

Paket koji je von der Leyen predstavila u Vilniusu uključuje stvaran novac: zajmove iz instrumenta SAFE, novog europskog mehanizma za kupnju naoružanja u državama članicama, za sve tri baltičke države, uz 1,5 milijardi eura preusmjerenih iz kohezijskih fondova EU-a. Njezin poziv na „jedinstveni sustav upozorenja na dronove” ipak je došao uz ogradu. Komisija bi „mogla pokrenuti” procjenu. Zakonski prijedlog nije uslijedio. Prema ugovorima EU-a, protuzračna obrana ostaje u nadležnosti država članica i NATO-a. Komisija može financirati nabavu, ali ne može zapovjediti presretanje.

Povjerenik za obranu Andrius Kubilius pokrenuo je EU-ukrajinski savez za dronove i zasebnu inicijativu za obranu od dronova, s ciljem razvoja sposobnosti do kraja 2027. Oba su projekta alati industrijske koordinacije, zamišljeni za ubrzavanje proizvodnje. Nijedan ne daje operativnu ovlast za odluku tko puca i na što.

Na istočnom krilu NATO-a istodobno se gradi šest odvojenih arhitektura za borbu protiv dronova: tri nacionalna baltička sustava, poljski program SAN s 18 baterija, finski slojeviti granični senzori i nordijski savez za zajedničku nabavu četiriju zemalja, formaliziran ovoga mjeseca u okviru NORDEFCO-a, nordijske obrambene suradnje. Svaka država kupuje vlastite radare i presretače. Zajmovi EU-a iz instrumenta SAFE financiraju te nacionalne nabave bez uvjeta o međusobnoj spojivosti sustava.

Ključno pitanje u svakom incidentu ostaje pripisivanje odgovornosti. Ukrajinski dronovi, skrenuti ruskim ometanjem, padaju na tlo NATO-a kao naoružana sredstva. Hoće li se zaključiti da Moskva to namjerno želi ili da samo stvara uvjete za takav ishod dok štiti vlastiti zračni prostor, odredit će raspravu na NATO-ovu summitu u Ankari u srpnju. Tada će 32 saveznice morati odlučiti hoće li zadržati zapovjednu arhitekturu koja je jednom uspjela, po dobru vremenu, protiv sporog cilja.