Dron eksplodirao u Litvi, sporne uzbune

Dron je 18. listopada eksplodirao iznad ceste u litavskom okrugu Pasvalys i oštetio prednja vrata automobila u prolazu. Nitko u vozilu nije ozlijeđen (LRT). Litva je nakon otkrivanja objekta podigla borbene zrakoplove, no njezin opis putanje ne podudara se s poljskim, a razlozi za odluke o upozoravanju javnosti još nisu objašnjeni.

Na radaru, ali bez identifikacije

Litavska vojska navodi da su radari pratili neidentificirani objekt koji se kretao prema sjeveru. Lovci NATO-ove misije nadzora zračnog prostora, zaduženi za zaštitu baltičkog zračnog prostora, poletjeli su iz Šiauliaija u 6.15 (priopćenje litavske vojske).

Ministar obrane Robertas Kaunas rekao je da zbog magle i oblaka piloti nisu mogli vidjeti objekt te da nisu mogli pucati na nešto što nisu identificirali. U istom je obraćanju neprihvatljivim nazvao činjenicu da je upozorenje stiglo samo do dijela zemlje (LRT). Latvijske oružane snage priopćile su da ga zrakoplovi nisu srušili i da je možda eksplodirao sam od sebe (latvijske oružane snage).

Otkrivanje objekta, dakle, funkcioniralo je. Problem je uži: javni prikazi događaja koje su iznijele vlasti zasad se ne podudaraju.

Tko je odlučio gdje poslati upozorenje

U Litvi su zaduženja za upozoravanje javnosti podijeljena. Vojska odlučuje koje područje treba upozoriti, a služba za zaštitu od požara i spašavanje šalje poruku na mobitele. Služba navodi da joj je vojska u 6.44 naložila da pošalje žuto upozorenje za okrug Kaunas, a zatim crvena upozorenja za okruge Šiauliai i Panevėžys (PAGD).

Prema kronologiji nacionalnog centra za upravljanje krizama, centar je poruku za okrug Kaunas primio u 7 sati (Delfi). Ta se vremena odnose na različite događaje: jedno bilježi nalog službi za spašavanje, a drugo primitak poruke u drugoj državnoj ustanovi. Stoga ne moraju biti u proturječju.

Oštriji spor odnosi se na područje obuhvaćeno upozorenjem. Kaunas je prigovorio da upozorenje nije stiglo do svih stanovnika uz moguću putanju iz Poljske. Služba za spašavanje tvrdi da je postupila prema pravilima. Nitko nije objavio naloge za uzbunjivanje koji bi pokazali tko je odredio područje upozorenja, pa dostupni podaci upućuju na neslaganje, ali ne dokazuju kršenje postupka.

Latvija je odluku donijela samostalno. Procijenivši da bi objekt mogao ući u njezin zračni prostor, u 7.40 poslala je upozorenje putem sustava za grupno slanje poruka na mobitele u Bausku, Aizkraukle i Ogreu, a povukla ga u 8.12. Latvijske oružane snage poslije su objavile da objekt nikada nije ušao u latvijski zračni prostor (latvijske oružane snage).

Preko Poljske ili ne

U prvom je izvješću Litva navela da se objekt kretao prema sjeveru s poljskog teritorija, a Kaunas je zatražio pomoć Varšave u istrazi. Poljsko ministarstvo obrane i njegovo Operativno zapovjedništvo, koje upravlja vojnom protuzračnom obranom, priopćili su da poljski radari nisu potvrdili prelazak granice (Polskie Radio 24). Time mogućnost prelaska nije isključena, no Litva nije objavila vremenski označene koordinate koje bi omogućile provjeru njezine verzije.

Do večeri je Kaunas iznio i dalekosežnije objašnjenje. U televizijskom intervjuu rekao je da je dron posljedica noćnog ukrajinskog napada na Sankt Peterburg. Dodao je da je rusko elektroničko ratovanje neke dronove skrenulo s kursa te iznio preliminarnu procjenu da je riječ o ukrajinskom modelu, dok istražitelji tragaju za njegovom elektronikom (LRT/BNS).

Odgovor Kijeva bio je odmjeren. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je žaljenje zbog mogućeg ulaska jednog od ukrajinskih dronova u Litvu, navelo da ga je možda skrenulo rusko ometanje i ponudilo razmjenu informacija (Reuters).

Ometanje satelitske navigacije može skrenuti dron s kursa, ali to mogu izazvati i kvar ili loše vrijeme. Podaci o letu nisu objavljeni, pa se ta objašnjenja ne mogu razlučiti. U dosad objavljenim informacijama nema naznaka da je Rusija namjerno usmjerila dron prema Litvi.

Za dvije članice EU-a i NATO-a koje dijele granicu, nesklad u podacima važan je i izvan Pasvalysa. Sljedeće će se upozorenje prenositi istim lancem između vojske i civilnih ustanova. Za razjašnjenje ovog slučaja potrebne su tri vrste podataka. Litavska vojska i poljsko Operativno zapovjedništvo imaju radarske podatke koji bi mogli uskladiti prikaze putanje. Litavska vojska, služba za spašavanje i krizni centar imaju naloge za uzbunjivanje i evidenciju primitka poruka, koji bi pokazali tko je upozoren i zašto. Litavski istražitelji, uz podatke koje im dostavi Kijev, raspolažu pronađenom elektronikom koja bi mogla pomoći u provjeri tvrdnje o ometanju. Dok se ti zapisi ne objave, putanja, upozorenja i objašnjenje Kijeva temelje se na izjavama.