Dronovi potopili brod kod Bugarske

Dronovi su rano 6. listopada napali dva trgovačka broda u bugarskom isključivom gospodarskom pojasu, a jedan je potonuo (bugarska vlada). Do večeri se još nije znala sudbina njegove posade (BTA). Kijev optužuje Rusiju, a Sofija kaže da još ne može utvrditi tko je odgovoran; nijedna vlada nije iznijela javne dokaze. Bugarska može zatražiti i službene razgovore sa saveznicima u NATO-u, ali to još nije učinila.

Spasitelji su stigli na mjesto gdje je potonuo Alfa Watan, brod pod zastavom Toga, oko 70 nautičkih milja istočno od obalnog grada Byale (bugarska vlada). Pronašli su prevrnutu brodicu, tri prevrnuta splava za spašavanje i prsluke za spašavanje, ali ne i ljude. Posada obližnjeg trajekta prijavila je da je vidjela kako zračni dronovi pogađaju brod.

Drugi brod, Able pod zastavom Palaua, zapalio se. Bugarski trajekt Dioscuria, koji se zatekao u blizini, pomogao je prevesti svih 18 ljudi s broda u Varna: 11 turskih i sedam indijskih državljana (BTA). Jedan mehaničar, s opeklinama na oko 45 posto tijela, ostao je u kritičnom stanju (Radio Varna).

Spašeni mornar opisao je udarac koji je došao ispod trupa (Maritime.bg). Zbog tog iskaza dužnosnici sumnjaju da je u napadu sudjelovao i pomorski dron, uz onaj iz zraka.

Optužbe bez javnih dokaza

Kijev je iznio najodlučniju optužbu. Volodimir Zelenski rekao je da ukrajinske snage nisu izvodile operaciju na tom području te napad opisao kao kombinirani ruski napad zračnim i pomorskim dronovima (ukrajinsko predsjedništvo). Dodao je da su do tog zaključka došli u kontaktima mornarica. Ukrajina nije objasnila što su ti kontakti otkrili niti je objavila ostatke dronova ili podatke o putanjama kojima su doletjeli.

Sofija zasad govori o mogućim počiniteljima, a ne imenuje krivca. Premijer Rumen Radev rekao je da su dronovi mogli biti ruski ili ukrajinski. Ministar obrane Dimitar Stoyanov napad je nazvao namjernim, ali rekao je da ne može potvrditi tko stoji iza njega: nisu pronađeni ostaci dronova, a nitko nije preuzeo odgovornost (Dir.bg).

Sliku dodatno komplicira treći brod. Royad Mammadov zapalio se i potonuo 5. listopada u rumunjskom isključivom gospodarskom pojasu, nakon isplovljavanja iz ukrajinske riječne luke Izmail. Dva člana posade poginula su, a 11 ih je spašeno (Reuters). Rumunjske vlasti nisu objavile što je izazvalo požar.

Tvrtka za pomorsku sigurnost Ambrey procjenjuje da je „vrlo vjerojatno” da je Rusija napala sva tri broda zbog njihove povezanosti s ukrajinskim izvozom žitarica (Ambrey). U javno dostupnoj objavi nema teretnih manifesta ni ostataka koji bi potkrijepili tu procjenu. Moskva je tog tjedna objavila da je napala druge teretne brodove koji su plovili prema Odesi, ali nije imenovala nijedan od ova tri broda (Interfax).

Poznate rute brodova ne potvrđuju cijelu tu teoriju. Able je isplovio iz rumunjskog Galațija, Alfa Watan plovio je prema rumunjskoj Sulini, a Royad Mammadov napustio je Izmail. Sve su tri luke u delti Dunava i služe ukrajinskoj trgovini. To brodove povezuje s lukama, ali ne dokazuje da su prevozili isti teret ili da su imali zajednički cilj. Radev je, prema prvim informacijama, rekao da je Able prevozio pšenicu (BNR). Stoyanov je poslije izjavio da nema pouzdanih podataka o teretu nijednog od ta dva broda.

Ta je ruta važna za Europu. U izvješću objavljenom u kolovozu Europska komisija navela je da se od svibnja 2022. oko 40 posto ukrajinskog izvoza žitarica i uljarica odvijalo „trakama solidarnosti” EU-a, kopnenim i riječnim pravcima koji su alternativa ukrajinskim morskim lukama (Europska komisija). Ti podaci prethode napadima i još ne govore ništa o prometu nakon njih.

Sofija može zatražiti razgovore sa saveznicima

Mjesto napada utječe na bugarski odgovor. Isključivi gospodarski pojas državi daje prava na iskorištavanje resursa poput ribe i plina, ali nije njezin državni teritorij, pa njime strani brodovi mogu slobodno ploviti. Radev je tvrdio da zbog napada na toj lokaciji Bugarska ne može aktivirati 4. članak NATO-a, koji bilo kojoj članici omogućuje da pozove saveznike na konzultacije (BNT).

Tekst ugovora kaže drukčije. Članica može zatražiti konzultacije kad god smatra da su ugroženi njezin teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost; pritom se ne traži da se napad dogodi na njezinu teritoriju (NATO). Bugarska kaže da je o napadu obavijestila saveznike, ali nije objavila da je službeno zatražila konzultacije.

Pred Sofijom su dva odvojena zadatka. Istražitelji moraju utvrditi tko je izveo napad, a ostaci dronova samo su jedan od načina da to učine. Bugarska u bilo kojem trenutku može zatražiti razgovore sa saveznicima. Kijev i Sofija dosad nisu iznijeli javne dokaze o tome tko je poslao dronove, a Bugarska nije podnijela zahtjev za konzultacije.