Nizozemska mora obraditi zahtjeve za azil

Nizozemska više ne smije odgađati odlučivanje o zahtjevima za azil ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine sve do isteka njihove privremene zaštite. Sud Europske unije presudio je 1. listopada 2026. da je takva automatska obustava protivna pravu EU-a (puna presuda, priopćenje Suda EU-a). Nizozemske vlasti i dalje mogu odgoditi rješavanje nekih predmeta, ali samo ako dokažu da zbog opsega posla nisu mogle poštovati redovne rokove.

Presuda se odnosi na velik broj predmeta. NOS navodi da je na čekanju više od 140.000 nizozemskih zahtjeva; riječ je o objavljenoj brojci, a ne službenom podatku o broju još neriješenih zahtjeva (NOS).

Dva različita oblika zaštite

Postupak je pokrenuo jedan muškarac. Kineski državljanin ujgurskog podrijetla pobjegao je iz Ukrajine sa suprugom Ukrajinkom i njihovim djetetom te je u travnju 2022. zatražio azil u Nizozemskoj (puna presuda).

Pravo na privremenu zaštitu ostvario je preko supruge. Riječ je o zajedničkom izvanrednom statusu EU-a za ljude koji bježe od ruske invazije. Omogućuje im boravak, rad i pristup uslugama bez pojedinačne procjene njihove životne priče.

Zahtjev za azil otvara drugo pitanje: prijeti li osobi progon u zemlji podrijetla? Odgovor bi za kineskog državljanina ujgurskog podrijetla mogao biti važan i dugo nakon isteka privremene zaštite. Vlade članica EU-a produljile su tu zaštitu do 4. ožujka 2028. (Vijeće EU-a).

Nizozemska Služba za useljavanje i naturalizaciju, IND, nije htjela odlučiti o njegovu zahtjevu dok traje privremena zaštita. Zbog izostanka odluke obratio se sudu, a predmet je stigao do Državnog vijeća, najvišeg upravnog suda u Nizozemskoj. Državno vijeće zatražilo je od sudaca u Luxembourgu tumačenje prava EU-a, a sada mora odlučiti u njegovu predmetu na temelju njihova odgovora (Državno vijeće).

Zabrana s uskom iznimkom

Središnji je zaključak Suda jasan: privremena zaštita ne može biti razlog za opću, automatsku obustavu razmatranja zahtjeva za azil. To znači da i dalje vrijede redovni rokovi za donošenje odluka o tim zahtjevima (priopćenje Suda EU-a).

Iznimka postoji. Država koja ima toliko zahtjeva da ih ne može obraditi u propisanim rokovima smije privremeno odgoditi neke predmete i odrediti redoslijed njihova rješavanja.

Teret dokazivanja leži na državi. Ona mora pokazati da rokove objektivno nije bilo moguće poštovati unatoč svim razumnim mjerama koje je poduzela. Nacionalni sudovi moraju provjeriti je li svaki rok prekoračen zbog nužnih mjera, a ne zbog općeg pravila koje se primjenjuje na sve predmete (puna presuda). Sud je primijetio i da odgađanje svih zahtjeva samo stvara veći val odluka koje će kasnije trebati donijeti.

Presuda tom čovjeku ne odobrava azil, ali mu ništa ni ne oduzima. Prema pravu EU-a, odbijen zahtjev za azil ne prekida privremenu zaštitu prije njezina isteka (Direktiva o privremenoj zaštiti).

Nizozemski red čekanja i njemački

Automatska obustava dio je nizozemske prakse. Vladine upute raseljenim Ukrajincima kažu da moraju podnijeti zahtjev za azil kako bi dobili privremenu zaštitu. U istim se uputama navodi da se o tom zahtjevu neće odlučivati dok zaštita traje (nizozemska vlada). Sud je zabranio automatsku obustavu, ali nije odlučivao o obvezi podnošenja zahtjeva.

Ministar za migracije Bart van den Brink prihvaća da se zahtjevi sada moraju rješavati. Prema njegovu predloženom redoslijedu, prednost bi imali novi dolasci, zatim oko 50.000 ljudi koji su već u redovnom redu čekanja, a nakon njih osobe obuhvaćene privremenom zaštitom (NOS).

Njegov je argument o ograničenim kapacitetima ozbiljan, a presuda ne traži da se svi odgođeni predmeti riješe odjednom. Ipak, redoslijed koji ministar smatra poželjnim nije dokaz da rokove nije bilo moguće poštovati. Nizozemski suci sada mogu zatražiti takav dokaz.

Pitanje se ne zaustavlja na nizozemskoj granici jer tumačenje prava EU-a obvezuje sudove u svim državama članicama. Članak 32.a njemačkog Zakona o azilu također obustavlja azilne postupke dok traje privremena zaštita (njemački Zakon o azilu). Njemački stručnjaci za izbjegličko pravo smatraju da presuda, poznata kao Jilin, nalaže da se ta odredba stavi izvan primjene (analiza HRRF-a).

Pravni je položaj sada jasan. Nizozemska mora ukinuti automatsku obustavu, a predmete smije odgađati samo ako dokaže da redovne rokove nije bilo moguće poštovati unatoč razumnim mjerama. Državno vijeće taj će test najprije primijeniti na muškarca koji je zatražio azil u travnju 2022. (Državno vijeće). Nakon toga van den Brink morat će dokazati zašto ljudi kojima je njegova vlada rekla da podnesu zahtjev trebaju čekati na začelju reda.