Nizozemska otvara kineski trgovinski čvor

Sjoerd Sjoerdsma otišao je u Peking smiriti odnose, ali iza diplomatski odmjerenog posjeta stoji tvrđi europski problem. Nizozemska je u Kinu poslala prvu ministarsku gospodarsku misiju od 2018., objavio je EFE, a prenio Infobae, nakon što je spor oko Nexperije pokazao gdje se danas nalazi najosjetljiviji dio europskog rizika prema Kini: u komponentama bez kojih tvornice ne rade.

Nexperia je nizozemski proizvođač čipova u vlasništvu kineskog Wingtecha, a njezine se komponente ugrađuju u automobile, industrijsku opremu i elektroniku, pisao je The Economist. Zato pitanje nadzora nad tvrtkom nije samo pitanje vlasničke zastave na zgradi. Ako Haag spriječi prijenos proizvodnog znanja ili ključnih odluka u Kinu, Peking i dalje može pritiskati Europu ondje gdje je najranjivija: u protoku dijelova koje europski proizvođači trebaju svaki dan.

Jeftini dijelovi mogu imati visoku cijenu

Trgovinske brojke objašnjavaju zašto je taj odnos teško prekinuti. DW i CNBC navode podatke za 2025. prema kojima je Europska unija u Kinu izvezla robe u vrijednosti od oko 199,6 mlrd. eura, a iz Kine uvezla oko 559,4 mlrd. eura. To ostavlja robni manjak od približno 359,8 mlrd. eura (DW, CNBC). Robni manjak znači razliku između onoga što Europa prodaje Kini i onoga što od nje kupuje. Sam po sebi ne dokazuje nepoštenu trgovinu, ali pokazuje koliko europskih poslovnih modela danas ovisi o kineskoj opskrbi.

Problem postaje ozbiljniji kada se ne uvoze samo potrošački proizvodi, nego baterije, čipovi, magneti, čelik, solarna oprema i strojevi. Jeftina kineska proizvodnja danas smanjuje troškove europskim kupcima. Istodobno uzima narudžbe europskim proizvođačima. Kad narudžbi ima manje, tvornice manje ulažu, fiksne troškove pogona i opreme raspoređuju na manji broj proizvoda i postaju skuplje upravo u trenutku kada Europa želi da rastu.

Zato nizozemski put u Kinu ima značenje šire od mirnijeg bilateralnog sastanka. Nizozemskoj je otvorena trgovina nužna jer su luke, logistika i visokotehnološki dobavljači u središtu njezina gospodarskog modela. Bruxellesu je, pak, potreban pritisak koji se doista može upotrijebiti: carine, dakle porezi na uvoz, i istrage o subvencijama, odnosno državnoj potpori koja tvrtkama može omogućiti prodaju ispod troškova konkurencije.

Ista smirenost pomaže i odgađa problem

Njemačka pokazuje zašto stabilniji odnosi s Kinom i dalje imaju vrijednost. Njezini proizvođači automobila i strojeva Kinu koriste i kao tržište i kao izvor dijelova i sirovina, dok im kineske tvrtke sve izravnije konkuriraju u električnim automobilima, baterijama i industrijskoj opremi. Porscheova prodaja u Kini pala je 28 posto u 2024., objavio je Automobil Produktion, a Reuters i MarketScreener prenijeli su izvješće o čipovima financirano sredstvima EU-a, u kojem se upozorava da Europa ovisi o Kini za kritične sirovine, a o Sjedinjenim Državama za ključne tehnologije (MarketScreener).

Njemačka industrija dobiva dok dijelovi stižu bez zastoja. Gubi ako jeftin uvoz s vremenom učini europske tvornice, dobavljače i proizvodno znanje manje održivima. Smirenost pomaže sadašnjem poslovnom modelu, ali može odgoditi posao smanjivanja ovisnosti.

Poljska taj pritisak na proizvođače pokazuje još oštrije. Rzeczpospolita je, pozivajući se na GUS, objavila da je Poljska 2025. u Kinu izvezla robe u vrijednosti od 13,2 mlrd. zlota, a iz Kine uvezla 232,4 mlrd. zlota. Business Insider, pozivajući se na Eurostat, procijenio je da je poljski negativni saldo s Kinom u prvom tromjesečju 2026. iznosio 8 mlrd. eura, oko 3,75 posto tromjesečnog BDP-a, odnosno gospodarske proizvodnje u tom razdoblju (Rzeczpospolita, Business Insider). Jeftini kineski ulazni materijali mogu držati troškove nižima u tvornicama u Poljskoj, Češkoj ili Slovačkoj. Jeftovi gotovi proizvodi istodobno mogu istisnuti domaće proizvođače dijelova, kućanskih uređaja, čelika i baterija.

Europa još želi kinesku brzinu

Španjolska objašnjava zašto Europa ne može jednostavno zatvoriti vrata. Gotionov projekt tvornice baterija u Valladolidu dobio je 138,2 mil. eura iz španjolskog programa PERTE VEC, dok su tvrdnje o oko 950 mil. eura ulaganja i početku rada 2027. zasad projektne najave, izvijestili su El País i Castilla y León Económica. Kineski kapital privlačan je kada Europa želi brzo graditi tvornice baterija. Rizik je u tome da Europa ugosti pogon, a da ključne odluke o kemiji baterija, programskoj opremi i lancima opskrbe ostanu drugdje.

Sjoerdsmina misija ima smisla ako Europi kupuje vrijeme da dogovori gdje je kineska opskrba prihvatljiva, a gdje nadzor postaje sigurnosni i industrijski problem. Postaje skupa ako svaka izložena prijestolnica počne sklapati vlastiti aranžman: nizozemska logistika, njemački automobili, poljske tvornice, španjolske baterije. Pekingu nije potreban formalni trgovinski rat ako može ponuditi mir ondje gdje Europi trebaju dijelovi, ulaganja ondje gdje joj trebaju tvornice i pritisak ondje gdje neka vlada blokira dogovor. Za Europu je ključno hoće li privremeno smirivanje pretvoriti u zajedničku pregovaračku snagu ili će ovisnost razlomiti u zasebne dogovore s Pekingom.