Nizozemski plinski plan ostavlja manjak

Nizozemska vlada razmatra smanjenje cilja za popunjenost skladišta plina s 80 posto na oko 65 posto. U praksi bi to značilo da prije zime pod zemljom ne bi bilo oko 21 TWh plina (NOS). Ministrica za klimu S. van Veldhoven-Van der Meer rekla je da je Europska komisija od država članica zatražila niže ciljeve kako bi se ublažio pritisak na rast cijena plina. Računica je jednostavna: jeftiniji plin sada, tanja sigurnosna zaliha poslije.

Zašto punjenje skladišta može podići cijene

Europski plinski sustav radi u sezonskom ritmu. Opskrbljivači plin kupuju ljeti, kada su potražnja i cijene obično niže, utiskuju ga u podzemna skladišta, a zatim ga povlače zimi, kada grijanje povećava potrošnju (Tagesschau). Poslovna logika počiva na razlici između današnje kupovne cijene i očekivane zimske prodajne cijene. U 2026. ta se razlika gotovo istopila. Cijene su već visoke, podignute borbama u blizini Hormuškog tjesnaca i natjecanjem s azijskim kupcima za UPP, ukapljeni prirodni plin koji se prevozi tankerima. Tvrtke koje sada kupuju plin možda zimi neće vratiti uloženi novac (Gasunie).

Kada privatne tvrtke ne pune skladišta dobrovoljno, ulazi država. Nizozemska je ovlastila državnog agenta EBN da uskladišti do 80 TWh ako tržište ne odradi posao (Tweede Kamer PDF). Njemačka je u istoj zamci. No ako više država istodobno kupuje plin državnim novcem, raste cijena na TTF-u, nizozemskom trgovinskom čvorištu na kojem se formira glavna europska veleprodajna cijena plina. Listopadski ugovor na TTF-u 31. kolovoza tijekom dana dosegnuo je 70,85 eura/MWh, nakon što je početkom godine bio oko 29 eura/MWh (Euronews, StorageCurve).

Europska komisija ostavila je prostor upravo za takve okolnosti. Izmjena uredbe EU-a o skladištenju plina iz 2025. zadržala je zakonsko mjerilo od 90 posto, ali državama članicama dopušta da u teškim tržišnim uvjetima idu do 10 postotnih bodova niže, uz mogućnost dodatnog smanjenja od pet bodova odlukom Komisije (EUR-Lex). Komisijina Koordinacijska skupina za plin u srpnju je potvrdila da bi 80 posto bilo dovoljno za zimu (European Commission).

Pitanje od 21 TWh

Na razini EU-a, 15 postotnih bodova skladišne popunjenosti znači oko 170 TWh plina u odnosu na ukupni kapacitet Unije od 1.130 TWh (Global Energy Flow). To nije tehnička razlika na papiru, jer skladišteni plin obično pokriva 25 do 30 posto europske zimske potrošnje (IEU Monitoring). Manje plina u zemlji znači manje prostora za hladni val.

Njemačka je ključna za europsku sigurnosnu zalihu. Drži oko petine skladišnog kapaciteta Unije, ali je početkom rujna bila popunjena tek 53 posto. Le Monde je objavio da bi njemački terminali za ukapljeni prirodni plin na vrhuncu zimskoga dana mogli pokriti jedva 10 posto potreba kupaca (Le Monde, NexusEuropa). Ako Njemačka u zimu uđe s premalim zalihama, snažnije će se natjecati za iste pošiljke UPP-a, a ta se potražnja prelijeva u cijenu TTF-a koju plaćaju i nizozemska kućanstva.

Tko dobiva, tko plaća

Nizozemske obitelji prve su izložene promjeni cijena. Oxford Economics utvrdio je da se veleprodajne cijene plina gotovo odmah vide na računima nizozemskih potrošača, dok se u Francuskoj i Španjolskoj učinak pojavljuje nakon više mjeseci, a u Njemačkoj gotovo nakon godinu dana (Euronews). Ako niži ciljevi ove jeseni smire TTF, nizozemska kućanstva prva dobivaju. Ako niske zalihe zimi zadrže cijene visoko, prva i plaćaju.

Industrija nosi dublji rizik. Izvršni direktor INES-a Sebastian Heinermann upozorio je da bi, ako njemačka skladišta ostanu slabo popunjena, a zima bude hladna, tvrtke mogle biti prisiljene smanjivati proizvodnju jer bi trošak plina premašio ono što mogu podnijeti (Tagesschau). Analitičari Goldman Sachsa upozorili su da bi hladna zima, u kojoj se Europa mora natjecati s Azijom za oskudni UPP, mogla podići prosinački TTF iznad 100 eura/MWh. To je razina cijene potrebna da europski kupci plate dovoljno kako bi preusmjerili pošiljke iz azijskih luka (RMF24).

Gasunie, nizozemski državni operator, najjasnije je opisao razmjenu. Njegov cilj od 115 TWh bio je zamišljen za najtežu zimu u posljednjih 30 godina, a bez dodatnih mjera Nizozemska bi za takav scenarij bila „nedovoljno pripremljena” (Gasunie). Odluka još nije konačna (NOS). Njezina je logika ipak jasna: niži ciljevi najprije su politika cijena, a tek zatim rezanje osiguranja. Što će birači zapamtiti, odlučit će siječanjsko vrijeme.