E3 za pregovore, NB8 za dronove

U manje od 48 sati Volodimir Zelenski sudjelovao je na dva europska sastanka koja nude različite putove prema završetku rata. U Londonu je 7. lipnja E3 — Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina, izvan formalnih struktura EU-a — podržao njegov prijedlog izravnih razgovora s Moskvom (Élysée Palace, Euromaidanpress). Dva dana poslije u Tallinnu, NB8 — neformalni nordijsko-baltički blok osam država, od Islanda do Litve — sa Zelenskim je potpisao sporazume o zajedničkoj proizvodnji dronova i obećao Ukrajini „nepovratan put” prema članstvu u NATO-u (Danish PM's Office). Jedna skupina pokušava otvoriti kanal prema Moskvi. Druga želi naoružavati Ukrajinu sve dok Rusija ne popusti.

Diplomatska oklada

Zajednička izjava E3 postavila je pet uvjeta za razgovore. Među njima su zadržavanje sadašnje crte bojišnice, slanje međunarodnih mirovnih snaga u Ukrajinu i zamrzavanje ruske imovine dok se ne isplate reparacije. Macron već mjesecima gura takav okvir, tvrdeći da Europljani moraju voditi mirovni proces umjesto da ga prepuste Washingtonu. „To je arhitektura mira i sigurnosti za Europljane, s obzirom na geografiju”, rekao je novinarima (Le Figaro). Berlin taj pristup podupire opreznije, polazeći od procjene da je Rusija „u položaju slabosti” nakon višemjesečnih ukrajinskih napada dronovima na njezinu infrastrukturu (FAZ).

Putin je, međutim, 31. svibnja odbacio otvoreno pismo Zelenskog. E3 zato ima okvir, ali nema sugovornika.

Vojni odgovor

U Tallinnu NB8 nije spominjao dijalog s Moskvom. Zajednička deklaracija obvezala je svih devet potpisnika na obrambeno-industrijsku zajedničku proizvodnju i pozvala na otvaranje svih šest pregovaračkih skupina za pristupanje EU-u, odnosno skupina poglavlja europskog prava koje država kandidatkinja mora preuzeti, do srpnja.

Uslijedili su konkretni dogovori. Latvija je s Ukrajinom potpisala sporazum o prijenosu tehnologije za dronove. Norveška je u okviru programa Nansen obećala oko 110 mil. eura za pomorske dronove (Norwegian Government). Finska je potvrdila okvir za zajedničku proizvodnju koji obuhvaća dronove, razmjenu tehnologije i dolazak ukrajinskih vojnih stručnjaka na finski teritorij (MTV Uutiset). Ukrajina se ovdje više ne tretira samo kao primatelj pomoći. Ona postaje tehnološki partner čije iskustvo s bojišta nordijske i baltičke države žele kupiti.

Prazna poljska stolica

Poljska, najveći ukrajinski susjed i glavno logističko čvorište za pomoć Kijevu, nije bila pozvana ni na jedan od ta dva sastanka. Premijer Donald Tusk poručio je da „nikakvi dogovori u kojima Poljska ne sudjeluje neće biti poštovani s naše strane” i predložio širenje E3 u „E5”, s Poljskom i Italijom (Wiadomości WP).

Razlog isključenja Varšave leži u vojnoj računici. Poljska je odbila poslati vojnike u Ukrajinu, a mirovne snage jedan su od pet uvjeta E3. Bivši poljski veleposlanik izrekao je to izravno: „Onog trenutka kada je Poljska objavila da neće slati vojnike, njezine su šanse za ulazak pale na nulu” (Onet). Ulaznica za europsku mirovnu arhitekturu očito je spremnost da se snage rasporede na terenu.

Putovi prema Ankari

Oba pristupa sastaju se na summitu NATO-a u Ankari, 7. i 8. srpnja. Deklaracija NB8 poziva saveznike da ondje preuzmu obveze u protuzračnoj obrani. E3 je najavio daljnju koordinaciju. Hoće li se dvije europske strategije međusobno pojačati ili poništiti, ovisi o nečemu što nije mogao proizvesti nijedan od ta dva sastanka: signalu iz Kremlja da Putin diplomatski kanal vidi kao nešto više od europske buke u prostoru koji je ostao nakon američkog zaokreta prema Bliskom istoku.

Zelenski se za oba stola kretao bez vidljive nelagode. U Ankari će europske prijestolnice morati odabrati jedan smjer.