E3 postavlja pet uvjeta za mir

Britanija, Francuska i Njemačka u nedjelju su objavile pet uvjeta za završetak ruskog rata protiv Ukrajine. Riječ je o najrazrađenijem europskom pregovaračkom stajalištu od početka invazije punog opsega, ali i o dokumentu sastavljenom u formatu koji svjesno zaobilazi vanjskopolitički aparat Europske unije.

Na summitu u Londonu sudjelovali su britanski premijer Starmer, francuski predsjednik Macron, njemački kancelar Merz i ukrajinski predsjednik Zelenski, u formatu „E3+Ukrajina”. Dužnosnika EU-a nije bilo. Nisu pozvane ni druge države članice. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas istoga je dana predsjedala sastankom ministara obrane na Cipru.

Što uvjeti traže

Zajednička izjava postavlja pet zahtjeva: trenutačni prekid vatre, pri čemu bi sadašnja crta bojišta bila polazište za pregovore, a ne trajna granica. Ukrajina zadržava pravo sama birati saveze, što je izravna poruka da se ne smije unaprijed zatvoriti pitanje budućeg članstva u NATO-u.

Tri vlade obećavaju pravno obvezujuća sigurnosna jamstva, uključujući multinacionalne snage na terenu nakon što se prekid vatre održi. Time se nadovezuju na obveze koje su Berlin u prosincu 2025. i Pariz u siječnju 2026. već najavili. Zamrznuta imovina ruske središnje banke ostala bi blokirana dok Moskva ne plati ratne reparacije (SCMP, n-tv).

Najveću političku težinu ima peti uvjet. Svaki mirovni dogovor koji bi zadirao u strukture EU-a ili NATO-a morao bi dobiti odobrenje država članica Unije i saveznica u NATO-u. To u praksi znači europski institucionalni veto na eventualni bilateralni dogovor Washingtona i Moskve. Nakon mjeseci Trumpovih i Putinovih telefonskih razgovora, propalog prekida vatre u svibnju i ruskih napada dronovima kojima je prekršeno i vlastito moskovsko primirje, čelnici E3 zapisali su ono čega se najviše boje: da im bude predan gotov sporazum u čijem oblikovanju nisu sudjelovali.

Zašto tri prijestolnice, a ne dvadeset sedam

Format E3 postoji zato što je Britanija izašla iz EU-a, ali je uz Francusku i dalje jedna od najvećih europskih vojnih sila po izdvajanjima za obranu. Summit Europskog vijeća, na kojem svih 27 šefova država i vlada određuje smjer Unije, tražio bi konsenzus, a Mađarska i Slovačka već su postavljene kao moguće prepreke. Tri prijestolnice mogu se kretati brže i oblikovati okvir prije nego što ga drugi razvodne.

Ta brzina ima cijenu. Poljska, najangažiraniji istočnoeuropski saveznik Ukrajine i država EU-a s najvećim izdvajanjima za obranu u odnosu na BDP, nije imala mjesto za stolom. Format dvije trećine članica EU-a pretvara u promatrače u pitanju koje će odrediti europsku sigurnost za cijelu generaciju.

Merz je u London došao s oslabljenom pregovaračkom težinom. Dva tjedna prije summita Zelenski je javno odbacio njegov glavni prijedlog za ukrajinsku europsku budućnost, „pridruženo članstvo” bez prava glasa, nazvavši ga „nepravednim”. Ipak, Merz je potpisao zajedničku izjavu koja potvrđuje pravo Ukrajine da bira saveze i obećava obvezujuća sigurnosna jamstva. Razlika između onoga što Njemačka nudi bilateralno i onoga što potpisuje kolektivno pokazuje kako format E3 slabije pozicije može sakriti u snažnijem zajedničkom jeziku.

Ispit koji slijedi

Deklaracija je politički dokument bez obvezujuće snage. Ne obvezuje nijedan parlament i ne stvara provedivu pravnu obvezu. Rusija nije službeno odgovorila, iako je Putin nekoliko dana prije sastanka odbacio mirovnu ponudu Zelenskog kao neiskrenu.

Pravi ispit dolazi na summitu NATO-a u Ankari 7. i 8. srpnja, gdje će se stajalište E3 susresti s američkim pregovaračkim sklonostima i turskom prednošću domaćina. Ako ovaj format postane trajan, zajednička vanjska i sigurnosna politika EU-a, ugovorima predviđen sustav koji bi Europi trebao dati jedinstven glas prema van, svest će se na tehničku pozadinu za sankcije i obnovu. Politički smjer određivale bi tri prijestolnice. Preostale dvadeset četiri morale bi ga provoditi.