E3 mimo EU-a o miru u Ukrajini

Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina u nedjelju se u Downing Streetu sastaju s Volodimirom Zelenskim, čime pokreću zaseban europski kanal za završetak rata u Ukrajini. Sastanak E3 zaobilazi formalni vanjskopolitički postupak Europske unije, u kojem je potrebna suglasnost svih 27 država članica i u kojem svaka pojedina država ima pravo veta. Upravo zato tri vlade mogu djelovati brže nego što to može sama Unija.

Zelenski je 4. lipnja objavio otvoreno pismo Putinu u kojem je predložio susret licem u lice u neutralnoj državi, potpuni prekid vatre i razmjenu svih ratnih zarobljenika po načelu „svi za sve”. Putin je već sljedećeg dana, na Sankt Peterburškom ekonomskom forumu, odbacio prijedlog i pismo nazvao „prostačkim”. Nekoliko sati poslije Elizejska palača najavila je londonski sastanak.

Zašto je SAD ostavio prazninu

E3 se aktivirao zato što su američki mirovni pokušaji zapeli. Okvir koji su Trump i Putin prošloga kolovoza zacrtali na sastanku u Anchorageu tražio je da Ukrajina prepusti Krim i Donbas te se odrekne članstva u NATO-u. Kijev je to odbio. Nakon što ni završna trilateralna runda u Ženevi nije donijela pomak, državni tajnik Rubio priznao je da je proces „stagnirao”. Trump je, upitan 5. lipnja o razmjeni između Zelenskog i Putina, rekao: „Neka to sami riješe”.

Berlin tvrdi da se prostor za dijalog s Rusijom „polako otvara”, ali istodobno naglašava da koordinacija s Washingtonom ostaje „vodeće načelo”. Takva formulacija upućuje na to da Njemačka još nema izričito američko zeleno svjetlo.

Države koje su ostale izvan pregovaračkog stola

Brzim potezom E3 je iz igre izbacio države koje bi ishod rata najizravnije pogodio. Poljska, najveća istočna članica EU-a i država s najvećim udjelom obrambene potrošnje na kontinentu, pratila je izvješća prema kojima bi njemački savjetnik za vanjsku politiku mogao tražiti izravan kontakt s Putinovim izaslanikom, i to bez savjetovanja s Varšavom. Poljski analitičari upozorili su na mogućnost dogovora s Rusijom „preko glava država koje leže između Njemačke i Ruske Federacije”.

Talijanski ministar vanjskih poslova Tajani ustvrdio je da „nikome ne koristi držati našu zemlju izvan vodeće skupine”. Premijerka Meloni, međutim, nije došla ni na sastanak EU-a i zapadnog Balkana 5. lipnja, nego je radije predstavila prigodnu poštansku marku.

Baltičke države dijele poljsko nezadovoljstvo. Estonski predsjednik Karis upozorio je da se Putinu ne smije dati „nikakav pojas za spašavanje ni zraka nade da se agresija isplati”. Tallinn je odbacio ideju „pridruženog članstva” za Ukrajinu, koju je kancelar Merz predložio u svibnju i koju je sam Zelenski nazvao „nepravednom”, te zatražio pune pristupne pregovore.

Što Moskvi odgovara

Putinov nastup na forumu u Sankt Peterburgu pokazuje da Moskvi više odgovaraju bilateralni razgovori s Washingtonom koji bi Europi predstavili već dovršen dogovor. Pohvalio je okvir iz Anchoragea, zatražio da Ukrajina prihvati njegove uvjete prije bilo kakva sastanka i poručio ruskim vojnicima da zanemare pismo Zelenskog: „Radite svoj posao, braćo.” Ruski izaslanik Dmitrijev optužio je Europu da pokušava „minirati” američko-ruski kanal.

E3 je zamišljen upravo kako bi spriječio takav rasplet. No Putin nema mnogo razloga ozbiljno se upustiti u razgovore s trima europskim vladama ako može čekati Trumpa. Ni unutarnja kohezija E3 nije čvrsta: šef Merzova ureda javno je ublažio kancelarove pregovaračke najave 5. lipnja, samo nekoliko sati nakon što ih je Merz istaknuo.

Nova mađarska vlada Pétera Magyara ukinula je veta kojima su bile blokirane pristupne rasprave Ukrajine s EU-om i odmrznula europska sredstva za obranu, čime je preokrenula višegodišnju opstrukciju iz razdoblja Viktora Orbána. Uklanjanje jedne zapreke ipak ne rješava dublji problem. E3 može djelovati brzo upravo zato što zaobilazi pravilo jednoglasnosti, ono isto pravilo koje Poljskoj, baltičkim državama i svakoj drugoj članici daje glas. Izvan prostorije ostale su zemlje koje su najbliže bojišnici.