ECB na 2.25%, energetske potpore nestaju

Tri vlade u eurozoni povlače potpore za cijene energije upravo u tjednima kada se Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope za 20 zemalja s eurom, sprema poskupjeti zaduživanje. Za takav istodobni izlazak iz kriznih mjera ne postoji koordinacijski mehanizam na razini EU-a.

Španjolskim je kućanstvima PDV na električnu energiju 1. lipnja skočio s 10 na 21 posto (SpainEnglish). Italija je 22. svibnja prepolovila porezni popust na dizel, a do 6. lipnja ukinut će ga u cijelosti (Il Sole 24 Ore). Njemačka porezna olakšica na gorivo istječe 30. lipnja, dok se SPD protivi produljenju (Handelsblatt). ESB će 11. lipnja gotovo sigurno podignuti depozitnu stopu s 2,00 na 2,25 posto, pri čemu tržišta u cijene ugrađuju 77-postotnu vjerojatnost povećanja (Polymarket). Svaka vlada postupa prema vlastitoj unutarnjopolitičkoj računici. ESB postupa prema vlastitoj logici inflacije. Teret se istodobno slijeva na ista kućanstva.

Povećanje kamatnih stopa na temelju prognoze

Argument ESB-a počiva na sprječavanju „učinaka drugog kruga”: rizika da skupa energija uđe u plaće i šire cijene te privremeni šok pretvori u tvrdokornu inflaciju. Ukupna inflacija u travnju je dosegnula 3,0 posto, nakon 2,6 posto u ožujku, ponajprije zbog rasta cijena energije od 10,9 posto na godišnjoj razini (Eurostat).

Podaci ispod površine govore drukčije. Temeljna inflacija, iz koje su isključene cijene energije i hrane, pala je na 2,2 posto, s 2,3 posto mjesec ranije (Eurostat). Ugovorene plaće rastu 2,6 posto, nakon 3,0 posto u 2025. (ECB Economic Bulletin). Spirala plaća i cijena koje se ESB boji još nije počela.

Isabel Schnabel, najglasnija zagovornica strože monetarne politike, bila je izravna: „Ignoriranje više nije opcija”, rekla je, dodavši da bi kamatne stope trebalo povećati čak i ako se postigne mirovni sporazum s Iranom (Bloomberg, RTE). ESB pokušava zaustaviti širenje inflacije prije nego što ono počne, oslanjajući se više na ankete o očekivanjima poduzeća nego na dokaze da se taj proces već odvija.

Zamka subvencija

Christine Lagarde poručila je vladama da energetske potpore trebaju biti „privremene, ciljane i prilagođene” (ECB press conference). Široka sniženja cijena goriva, prema toj logici, održavaju potražnju i prisiljavaju ESB na snažnije stezanje monetarne politike. No kada vlade poslušaju i povuku potpore, nagli rast cijena podiže izmjerenu inflaciju, što ESB-u daje novi razlog za povećanje kamatnih stopa.

Italija pokazuje tu zamku. Nakon prepolovljenja trošarinskog popusta, dizel je premašio 2 eura po litri (Teleborsa). Ministar financija Giancarlo Giorgetti dvotjedno produljenje nazvao je „privremenom mjerom”. U Španjolskoj povratak PDV-a dodaje oko 8 do 10 eura mjesečno tipičnom računu za električnu energiju (The Spanish Eye). Ta će poskupljenja ući u podatke o inflaciji za lipanj i srpanj, čime će naknadno potvrditi argumente zagovornika viših kamata.

Jedna stopa, dvadeset tržišta nekretnina

Povećanje kamatnih stopa najjače pogađa jug Europe. U Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Grčkoj većina postojećih stambenih kredita ima promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz Euribor, međubankovnu stopu koja prati monetarnu politiku ESB-a. Euribor je u svibnju porastao na 2,82 posto, s 2,08 posto prije godinu dana (EFE). Španjolsko kućanstvo s promjenjivim stambenim kreditom od 150.000 eura, kojem se rata usklađuje ovoga mjeseca, suočava se s otprilike 60 eura višim mjesečnim troškom (Rankia).

Njemačka je uglavnom zaštićena. Većina njemačkih stambenih kredita ima kamatnu stopu zaključanu na 10 do 15 godina. Ista odluka ESB-a koja pritišće obitelj u Madridu u Münchenu se jedva osjeti. Zemlje koje gube energetske potpore ujedno su najizloženije rastu troška stambenih kredita. Lipanjski udar zato se koncentrira na kućanstva u južnoj Europi, dok sjever prolazi razmjerno blaže.

Eurostatovi podaci o inflaciji za svibanj, koji izlaze 2. lipnja, bit će posljednji očitanje prije odluke ESB-a. Ako temeljna inflacija ostane na 2,2 posto ili ispod toga, Upravno vijeće podizat će kamatne stope na temelju prognoze o učincima drugog kruga, a ne na temelju dokaza da su oni već počeli. Philip Lane, glavni ekonomist ESB-a, priznao je da „najpovoljniji scenarij” privremenog energetskog šoka postaje „manje vjerojatan” (ECB speech). Ako ESB pogriješi, zaoštrit će monetarnu politiku u gospodarstvu koje usporava zbog problema koji je već počeo slabjeti.