ECB osuđuje berlinsku blokadu Commerzbanke

Potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos javno je rekao ono što se u europskim financijskim krugovima već mjesecima podrazumijeva: Berlin ne može istodobno zagovarati dublje europsko tržište kapitala i zaustavljati prekogranično preuzimanje čim je meta njemačka banka. U razgovoru za Financial Times ocijenio je da je „vrlo teško” tvrditi kako se podupire Unija štednje i ulaganja, a zatim reći: „Ne, protivimo se ovoj konkretnoj transakciji.”

Riječ je o ponudi talijanskog UniCredita za Commerzbanku. UniCredit već kontrolira 38,87 % njemačke banke kombinacijom izravnih dionica, zamjena i izvedenica (Corriere della Sera, Ad Hoc News). Uprava Commerzbanke 18. svibnja odbila je ponudu u dionicama, uz ocjenu da je preniska i nedovoljno razrađena. Njemačka vlada, koja drži 12 % udjela, traži način da zaustavi posao. Ponuda za zamjenu dionica otvorena je do 16. lipnja.

Spor otkriva slabost europske bankovne integracije. Sve je vlade podupiru načelno. Kad se pojavi konkretna transakcija, svaka pronađe razlog za iznimku.

Berlin nema pravnu polugu

Njemačka nema izravnu ovlast blokirati ovaj posao. Tu je ulogu 2014. od nacionalnih regulatora preuzela Europska središnja banka, koja izravno nadzire banke u eurozoni. Njemački regulator tržišnog natjecanja ostaje posljednja formalna prepreka, ali spajanje na prvi pogled ne prelazi jasne pragove za ograničavanje tržišnog natjecanja.

Vlada je razmatrala mogućnost da preko KfW-a, državne razvojne banke, kupi veći udio u Commerzbanki, uz trošak od oko 5 mlrd. eura. Ministarstvo financija demantiralo je takav plan. Krajnje desna AfD pritišće kancelara Friedricha Merza da se pozove na propise o provjeri stranih ulaganja i proglasi Commerzbanku strateškom infrastrukturom. Taj bi put bio ustavnopravno nesiguran i gotovo sigurno bi izazvao postupak na razini Europske unije. Španjolska se već suočava s postupkom zbog povrede prava EU-a nakon što je Madrid uveo ograničenja na domaće spajanje BBVA-e i Sabadella (Ainvest).

Tko bi mogao izgubiti posao

Commerzbank opslužuje oko 24.000 skupina korporativnih klijenata i sudjeluje u financiranju 30 % njemačke vanjske trgovine. Sindikat ver.di procjenjuje da bi moglo nestati do 15.000 radnih mjesta, ponajprije u Frankfurtu i Münchenu. Prema radničkom vijeću, broj bi mogao dosegnuti 23.000. UniCredit zasad nije javno preuzeo obveze o očuvanju zaposlenosti.

Postoji i prethodno iskustvo. Kada je UniCredit 2005. kupio HypoVereinsbank, smanjio je broj zaposlenih za oko 9.000, ali je zadržao brend i nastavio kreditirati mala i srednja poduzeća kroz zasebno njemačko poslovanje. Strah da će se banka povući iz lokalnog kreditiranja tada se nije ostvario. Commerzbank, međutim, ima znatno veću ulogu u njemačkom gospodarskom sustavu, zbog čega su sindikati ovaj put snažnije mobilizirani.

Posao ima posljedice i izvan Njemačke. Commerzbank u Poljskoj drži 69,1 % mBanke, pete najveće banke u zemlji (Pb.pl). UniCredit već posluje na poljskom tržištu, pa će regulatori morati procijeniti koncentraciju koja bi nastala preuzimanjem.

Svaka prijestolnica štiti svoje

Europske države redovito brane vlastite banke dok istodobno zagovaraju otvorenost tržišta. Francuska je nedavno ojačala ovlasti svojeg regulatora za blokiranje bankovnih spajanja i preuzimanja, iako javno podupire europsku uniju tržišta kapitala. Le Monde cijeli projekt integracije naziva „Arlésienne” — nečim što se stalno obećava, a nikako ne dolazi.

Cijena takve rascjepkanosti može se izmjeriti. Najvećih 25 europskih banaka zajedno vrijedi otprilike koliko četiri najveće američke banke. Europska središnja banka procjenjuje da zelena tranzicija do 2030. traži 1,2 bilijuna eura financiranja godišnje. Nijedna europska banka, zatvorena uglavnom u domaće tržište, ne može nositi takav opseg financiranja. Kako je rekao predsjednik Euroskupine Kyriakos Pierrakakis: „Trebaju nam europski prvaci, a ne nacionalni prvaci.”

Institucionalni ulagači do 16. lipnja moraju odlučiti hoće li prihvatiti ponudu i predati svoje dionice. Signal koji pošalje Njemačka odredit će koliko će se ozbiljno u Europi shvaćati sljedeći pokušaj prekograničnog bankovnog spajanja.