Osam država Europske unije pod dužničkim ograničenjima dok cijene energije rastu 50 posto

Cijene nafte od veljače su porasle 50 posto. Osam vlada Europske unije ima obvezujuća ograničenja rasta rashoda. A pravila koja određuju europske proračune imaju izuzeće za obranu, ali ne i za energiju. Kriza u Hormuzu otvorila je upravo tu prazninu: Europa se proračunski pripremila za jednu vrstu izvanrednog stanja, a pogodila ju je druga.

Vlade EU-a od zatvaranja Hormuškog tjesnaca krajem veljače najavile su oko 11 mlrd. eura potpore za energiju, nasuprot više od 700 mlrd. eura tijekom ruske plinske krize 2022. godine (Bruegel). Razlika nije samo politička odluka. Ona je pravno ograničenje ugrađeno u fiskalnu arhitekturu EU-a.

Obrana ima fleksibilnost, energija nema

Prošle je godine 17 država EU-a aktiviralo Nacionalnu klauzulu o odstupanju, odredbu u reformiranom Paktu o stabilnosti i rastu, odnosno europskom skupu pravila o proračunskim manjcima i javnom dugu. Ta klauzula vladama dopušta da za obrambene rashode premaše ograničenja manjka, do 1,5 posto BDP-a godišnje (Council of the EU). Talijanska premijerka Giorgia Meloni traži istu fleksibilnost za energiju. U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen od 17. svibnja zatražila je da se klauzula proširi na „izvanredne mjere potrebne za suočavanje s energetskom krizom” (Il Fatto Quotidiano, Open.online).

Bruxelles je to odbio. Glasnogovornik Komisije Olof Gill rekao je da klauzula o odstupanju „nije među opcijama” koje se razmatraju (Open.online). Nizozemski ministar financija bio je izravniji: „Odgovor na šokove ne može biti novi dug” (EUNews.it). Pravno gledano, klauzula pokriva samo obrambenu proračunsku kategoriju. Proširenje na energiju tražilo bi novu uredbu, a štedljivi blok, prije svega Njemačka, Nizozemska i Austrija, ima stvarnu mogućnost blokade u pregovorima u Vijeću.

Tko smije trošiti, a tko ne

Osam država nalazi se u postupku prekomjernog manjka, formalnom procesu EU-a za zemlje čiji proračunski manjak prelazi 3 posto BDP-a. Francuska, Italija, Belgija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Malta i Finska zato imaju obvezujuće gornje granice rashoda (Council of the EU). Francuskoj je za 2026. dopušten samo +1,2 posto nominalnog rasta rashoda, dakle rasta prije uračunavanja inflacije, dok joj se manjak kreće oko 5 posto BDP-a (Le Monde). Kada je inflacija viša od 1,2 posto, takvo ograničenje u stvarnosti znači rezanje potrošnje.

Zbog tih ograničenja europski je odgovor neujednačen. Francuska uvodi 180 mil. eura mjesečno za popuste na gorivo koji su doista usmjereni prema određenoj skupini: 50 eura mjesečno za vozače s godišnjim primanjima ispod 17.000 eura koji do posla putuju najmanje 15 kilometara (Le Figaro, Info.fr). Njemački je instrument znatno grublji: smanjenje poreza na gorivo od 17 centi do lipnja, vrijedno 1,6 mlrd. eura, pri čemu praćenje cijena pokazuje da je u prvim tjednima do potrošača stiglo samo oko 11 centi (Bundesregierung, Stern). Talijansko smanjenje trošarina na gorivo stoji oko 1 mlrd. eura mjesečno, ali istječe 22. svibnja i nema potvrđeno produljenje (Autoblog.it, Contropiano).

Španjolska, koja nije u postupku prekomjernog manjka, čini gotovo polovicu ukupne energetske potrošnje EU-a. Države pod fiskalnim nadzorom troše najmanje, i to upravo ondje gdje bi kućanstvima pomoć mogla biti najpotrebnija.

Novac odlazi pogrešnim kućanstvima

Francuski ciljane naknade iznimka su. Više od 72 posto mjera energetske potpore u EU-u nije ciljano, nego se svodi na opća smanjenja PDV-a ili trošarina koja svima jednako smanjuju cijenu po potrošenoj litri (Bruegel). Budući da imućnija kućanstva više voze i u apsolutnom iznosu troše više energije, takve mjere prebacuju više eura prema onima kojima su manje potrebni. OECD-ova analiza krize iz 2022. potvrdila je isti obrazac: gotovo 80 posto potpore stiglo je svim potrošačima, neovisno o dohotku.

Teret se koncentrira pri dnu. Najsiromašnija francuska kućanstva na gorivo troše do 12,7 posto svojega proračuna (Transport & Environment). U cijeloj Europskoj uniji ruralna kućanstva bez alternative u javnom prijevozu izdvajaju oko 7 posto potrošnje samo za energiju (JRC). U Nizozemskoj su cijene dizela 58 posto više nego prije godinu dana, a MMF je snizio procjenu rasta nizozemskog gospodarstva s 1,2 na 1,0 posto (IMF/Welingelichtekringen).

Guverner francuske središnje banke sažeo je problem u pet riječi: „Više nemamo novca” (Le Figaro). Europa je izgradila fiskalnu fleksibilnost za vojne prijetnje, a sada se suočava s energetskim šokom za koji pravila nisu pripremljena. Tjesnac je i dalje zatvoren. Pravila su i dalje kruta. Trošak nose kućanstva koja ga najteže mogu podnijeti.