Electrolux reže 1,719 radnih mjesta u Italiji

Posljednje kuhinjske nape iz pogona u Cerretu d’Esiju sići će s proizvodne trake prije prosinca. Svih 170 radnika Electroluxove tvornice u talijanskoj regiji Marche ostat će bez posla jer se proizvodnja seli u Poljsku. Švedska je kompanija 11. svibnja objavila 1.719 otkaza u pet talijanskih pogona, čime se broj zaposlenih smanjuje s 4.500 na oko 2.800 (Il Fatto Quotidiano, MarketScreener). Nekoliko tjedana ranije zatvorila je i mađarski pogon u Jászberényju, uz još 600 izgubljenih radnih mjesta.

Ostatak industrije već se povlači istim putem. Njemački BSH, Bosch-Siemensova jedinica za kućanske uređaje, zatvara dvije tvornice, uz 1.400 ukinutih radnih mjesta do 2028.. Turski Beko zatvarao je pogone u Italiji, Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Kineski Haier ugasio je povijesnu tvornicu Candyja pokraj Milana. Samsungova proizvodnja u Poljskoj trebala bi ove godine pasti 30 posto. Europska industrija bijele tehnike, od perilica i hladnjaka do pećnica, postupno gubi proizvodnu osnovu.

Troškovni jaz koji se ne zatvara

Brojevi koje je Electrolux iznio talijanskom ministarstvu industrije ne ostavljaju mnogo prostora za političko uljepšavanje. Sat tvorničkog rada u zapadnoj Europi stoji oko 37 eura. U Turskoj stoji 9 eura, a u Kini i Tajlandu 5 eura. Industrijska električna energija u zapadnoj Europi košta oko 204 eura po megavatsatu, u Turskoj 77 eura. Hladno valjani čelik, lim od kojega nastaje bubanj perilice rublja, u Europi je 31 posto skuplji od kineskog ekvivalenta (Il Fatto Quotidiano). IEA potvrđuje širu sliku: industrijska električna energija u EU-u u prosjeku je otprilike dvostruko skuplja nego u SAD-u i gotovo 50 posto skuplja nego u Kini.

Ni tržište za koje te tvornice proizvode više ne raste. Prodaja kućanskih uređaja u Europi pala je s 90 milijuna komada 2020. na 83 milijuna 2025. (Quotidiano.net).

Azijski su proizvođači u posljednjem desetljeću udvostručili udio na europskom tržištu, s 15 posto na gotovo 30 posto. Samo je talijanska proizvodnja kućanskih uređaja pala s 30 milijuna komada 2010. na manje od 10 milijuna danas (Il Foglio). Manje kupaca, više konkurenata i viši troškovi vode prema istom zaključku.

Oštre izjave, malo instrumenata

Talijanski ministar industrije Adolfo Urso Electroluxov je plan nazvao „neprihvatljivim” i zatražio njegovo povlačenje. Tri sindikata metalaca organizirala su osmosatni štrajk. No vladin je prostor za djelovanje uzak. Golden Power, talijanski mehanizam provjere stranih ulaganja, ovdje se ne može primijeniti jer se vlasništvo ne mijenja. Sljedeći sastanak u ministarstvu zakazan je za 15. lipnja. Electrolux zasad ne mijenja plan.

Isti pritisci nagrizaju njemačku industrijsku jezgru. Gesamtmetall, savez poslodavaca u metalnoj industriji, procjenjuje da bi metalni i elektroindustrijski sektor samo 2026. mogao izgubiti do 150.000 radnih mjesta. IG Metall, najveći njemački industrijski sindikat, govori o „strukturnoj opasnosti za našu industrijsku bazu”.

Europska unija ima instrumente, ali oni ne pogađaju ovaj problem. Clean Industrial Deal, glavni odgovor EU-a na pad konkurentnosti, usmjeren je prema sektorima na početku proizvodnog lanca, poput čelika, kemijske industrije i aluminija. Sklapanje kućanskih uređaja nije među prioritetima. Nova njemačka subvencionirana industrijska cijena električne energije, koju je Komisija odobrila u travnju, donosi uštede procijenjene na manje od 10 posto ukupnih troškova električne energije. To nije dovoljno kada konkurenti struju plaćaju tri do četiri puta manje.

Tu je i carinska unija EU-a i Turske, trgovinski sporazum koji omogućuje protok robe bez carina. Kućanski uređaji proizvedeni u Turskoj ulaze na europsko tržište bez carine, dok turske tvornice ne snose troškove europske cijene ugljika, energetskih davanja ni radne regulative. Arçelik, turska grupa koja sada kontrolira Beko, proizvodi uz znatno niže troškove i slobodno izvozi u EU.

Poljska, na koju danas otpada 39 posto proizvodnje velikih kućanskih uređaja u EU-u, i dalje privlači ulaganja. Ali i njezina se troškovna prednost brzo topi. Troškovi rada porasli su 7,7 posto na godišnjoj razini krajem 2025., cijene industrijske električne energije ondje su među najvišima u EU-u, a Electrolux već premješta uslužne poslove iz Krakova u Indiju (Gazeta.pl).

Bruxelles ulaže milijarde u čiste tehnologije i poluvodiče. Tvornice koje proizvode uređaje u gotovo svakom europskom domu u međuvremenu tiho nestaju s kontinenta, bez statusa strateškog prioriteta.