EPPO istražuje bugarske željeznice

Bugarski ministar prometa Georgi Peev tvrdi da Ured europskog javnog tužitelja, EPPO, istražuje 17 željezničkih ugovora potpisanih između 2019. i 2021. godine. Riječ je o europskom tužiteljstvu nadležnom za kaznena djela povezana s prijevarama na štetu sredstava EU-a. Prema Peevu, bugarska državna tvrtka za željezničku infrastrukturu NKZHI preuzela je oko 765 milijuna eura obveza za željezničke projekte bez osiguranog financiranja (24 Chasa, Boulevard Bulgaria).

Ono što je zasad javno utvrđeno nije kaznena prijevara, nego upravljački i financijski problem: državna je tvrtka potpisivala ugovore koje nije mogla pokriti novcem. Je li pritom izgubljen ili nenamjenski korišten europski novac, sada je pitanje za kaznenu istragu.

EPPO nije službeno potvrdio da vodi taj postupak (Fakti). Tvrdnja se zasad oslanja na Peevove javne izjave i izvješća bugarskih medija. No ministar je sam iznio podatak, naveo broj ugovora i rekao da njegovo ministarstvo u potpunosti surađuje s tužiteljima. To više nalikuje potezu nove vlasti koja otvara dosje prethodnika nego curenju iz tužiteljstva.

Ako se utvrde nepravilnosti, Bugarska bi mogla biti suočena s povratom sredstava ili rezanjem povezanog europskog financiranja u iznosu većem od 400 milijuna eura (BNR News, Fakti). Još nije jasno koji je program EU-a izložen riziku. OLAF, europsko upravno tijelo za borbu protiv prijevara, odvojeno provjerava dva ugovora za isporuku željezničkih vozila.

Europski tužitelj koji radi kroz nacionalne sudove

EPPO nije europska policija. Strateško upravljanje dolazi iz Luxembourga, ali se predmeti vode unutar država članica preko europskih delegiranih tužitelja, koji se oslanjaju na nacionalnu policiju, nacionalne sudove i domaća pravila o dokazima (EPPO, Uredba 2017/1939). U Bugarskoj europski tužiteljski lanac može preuzeti predmet koji se odnosi na europski novac, ali ga bugarski istražitelji i suci moraju provesti do kraja.

Taj hibridni model važan je za željeznički predmet. EPPO može usmjeravati istragu i smanjiti rizik da slučaj bude politički ili institucionalno zakopan u zemlji. Ne može, međutim, naknadno popraviti lošu dokumentaciju javne nabave, manjkave tragove odlučivanja ili ugovore koji od početka nisu bili pripremljeni za ozbiljnu provjeru. Prema godišnjem izvješću, EPPO je 2024. obradio 6.547 prijava kaznenih djela i otkrio procijenjenu štetu veću od 24,8 milijardi eura. To su sumnje i procjene, a ne sudski dokazane štete. Upravo u prostoru između sumnje i dokazivanja pred sudom mnogi predmeti gube snagu, osobito kada izvorna dokumentacija nije bila vođena tako da izdrži provjeru.

Usporedba s državama koje ne sudjeluju u EPPO-u pokazuje zašto članstvo ima težinu. Države koje su se uključile izlažu se neugodnim istragama, ali dobivaju tužiteljski kanal koji je djelomično izvan domaće političke kontrole. Države koje ostaju izvan sustava, poput Mađarske, sumnje na prijevare ostavljaju isključivo nacionalnim tužiteljstvima (države sudionice EPPO-a).

Gdje se sustav raspada u provedbi

Bugarski željeznički predmet upućuje na slabost koja nije ograničena na jednu državu: provedbeni lanac ispod političkih odluka o financiranju. Javna nabava, dozvole, provjera financijske konstrukcije, isporuka, revizijski tragovi. Europski revizorski sud više je puta upozoravao na slabosti u sustavima koji bi trebali otkrivati i kažnjavati prijevare na štetu europskog novca (ECA), a EPPO je u istragama o europskim sredstvima provodio koordinirane pretrage u više država članica (Euronews). Rumunjska se istodobno suočava s upozorenjima da bi mogla izgubiti milijarde eura iz fondova za oporavak ako projekti ne ispune europske rokove za isplatu (Libertatea).

Projekt može proći formalna nacionalna odobrenja, a da ključno pitanje za stvarni rizik od rasipanja novca ostane nedovoljno provjereno. U bugarskom slučaju to je pitanje bilo elementarno: je li za ugovor postojalo potvrđeno financiranje? Prema ministrovim vlastitim izjavama, nije.

Sedamnaest ugovora, izvođači, konkretni programi financiranja i moguća kaznena djela još nisu javno objavljeni. Dok EPPO ili sud ne potvrde opseg predmeta, najčvršći zaključak ostaje onaj koji je iznio sam Peev: bugarski željeznički sustav preuzeo je stotine milijuna eura obveza za koje nije imao pokriće. Kaznena istraga trebala bi utvrditi je li s tim obvezama otišao i europski novac te hoće li za to netko odgovarati.