Estonija kupuje oklopnjake za Moldovu

A hundred steel promises of security materialize as a silent, surgical line across the plain.
Kompozicija slike · tobriefViše od 50 milijuna eura iz europskih fondova bit će iskorišteno za kupnju više od 100 taktičkih oklopnih vozila za moldavsku vojsku (ERR, Digi24). Novac dolazi iz Europskog instrumenta mirovne pomoći, izvanproračunskog mehanizma EU-a kojim države članice zajednički financiraju vojnu pomoć partnerskim zemljama (EUR-Lex). Estonski Centar za obrambena ulaganja potpisao je okvirni sporazum s moldavskim Ministarstvom obrane i kanadskim proizvođačem Roshelom.
Taj posao pretvara višegodišnja sigurnosna obećanja EU-a u opremu za državu koja je pod izravnim ruskim pritiskom. No model nabave raste brže od javne kontrole koja bi ga trebala pratiti.
Kako je Estonija postala kupac za EU
Europski instrument mirovne pomoći funkcionira drukčije od većine europske potrošnje. Europsko vijeće, u kojem šefovi država i vlada određuju politički smjer, odobrava pomoć. Države članice financiraju je nacionalnim doprinosima, izvan redovitog proračuna EU-a. Ali netko ipak mora pregovarati o cijeni, potpisati ugovore i nadzirati isporuku. U slučaju Moldove tu je ulogu preuzela Estonija.
Estonski Centar za obrambena ulaganja od 2022. vodi nabave za Moldovu u okviru tog instrumenta, uključujući ranije ugovore za logističku, komunikacijsku i nadzornu opremu (ERR). Ugovor s Roshelom najveći je u tom nizu i dio je paketa pomoći za razdoblje od 2022. do 2025., usmjerenog na jačanje moldavske mobilnosti i transportnih kapaciteta (True North Strategic Review, Defence Blog). Isporuka se očekuje do svibnja 2027.
Model je očito promišljen. Mala baltička država s vjerodostojnim obrambenim institucijama kupuje opremu europskim novcem. Bruxelles odlučuje i financira. Tallinn pregovara i provodi nabavu. Kišinjev preuzima opremu. Estonija tako postaje operativni instrument europske sigurnosne politike, s nabavnom ekspertizom koju veće članice nisu preuzele u istoj mjeri.
Obveza koja brzo raste
Moldova je sada, nakon Ukrajine, drugi najveći korisnik potpore iz Europskog instrumenta mirovne pomoći, s 197 milijuna eura preuzetih obveza za razdoblje od 2021. do 2025. (EEAS, EEAS). Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas u svibnju je predložila udvostručenje godišnjeg financiranja Moldove iz tog instrumenta na 120 milijuna eura, čime bi to postao najveći paket za zemlju izvan Ukrajine (EEAS).
Moldavski ministar obrane Anatolie Nosatîi tvrdi da će vozila poboljšati obuku, interoperabilnost i usklađivanje s europskim standardima (Digi24). Rumunjska, koja s Moldovom dijeli granicu i jezičnu bliskost, nabavu predstavlja kao izravno jačanje moldavske obrane. U istočnoj Europi politička je potpora široka.
Suglasnost, međutim, nije potpuna. Slovački premijer Robert Fico svaku vojnu pomoć EU-a državama izvan Unije prikazuje kao potez koji povećava rizik od eskalacije, predstavljajući Slovačku kao „zemlju mira” (European Interest). Njegove primjedbe nisu usmjerene na ovaj konkretan ugovor, nego na samu kategoriju vojne pomoći iz europskog instrumenta. Time ipak pokazuju strukturno ograničenje: mjere iz tog instrumenta zahtijevaju dogovor država članica u Vijeću, pa vlade koje vojnu potporu smatraju provokacijom mogu usporiti buduće pakete.
Manjak odgovornosti
Važniji problem nije neslaganje među državama članicama, nego transparentnost. Sam ugovor o nabavi, plan održavanja te dogovor o tome tko plaća pričuvne dijelove, popravke i obuku nakon isporuke nisu dostupni u pregledanim javnim izvorima (Defence Blog). Poznato je da vozila dolaze. Nije poznato tko preuzima lanac potpore nakon što stignu.
To je važno jer se model širi. Ako EU poveća moldavsku godišnju alokaciju iz Europskog instrumenta mirovne pomoći na 120 milijuna eura, estonski Centar za obrambena ulaganja ili slične nacionalne agencije upravljat će većim iznosima uz jednako ograničenu javnu dokumentaciju. EU očito može kupiti oklopna vozila za partnersku državu. Otvoreno je pitanje mogu li porezni obveznici pratiti tko je odobrio novac, tko upravlja flotom nakon isporuke i tko odgovara ako se ovakav model nabave proširi na više zemalja i veće ugovore.
How was this article?
Help us get better
Help us get better
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 7/5/2026, 2:21:50 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260705_005005
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication