EU-ov manjak s Kinom narastao na €360 billion

Europska komisija je 29. svibnja trgovinske i ulagačke odnose EU-a i Kine ocijenila „neodrživima”, najoštrijim rječnikom koji je Bruxelles dosad uputio Pekingu. Izjava je došla nakon godine u kojoj je trgovinski manjak EU-a s Kinom porastao 18 posto, na 359,8 mlrd. eura (Eurostat, Courthouse News). Europski izvoz u Kinu pao je, uvoz je porastao, a Komisija upozorava da je zbog kineskog viška industrijskih kapaciteta ugroženo 29 milijuna europskih radnih mjesta (Le Monde).

Riječ je, međutim, bila o političkoj raspravi, bez zakonskog teksta i bez obvezujućih mjera. Istodobno, europska se ovisnost o Kini povećala otkako je prije tri godine najavljeno „smanjenje rizika” u opskrbnim lancima.

Ovisnost koja se produbila

Studija Zaklade Friedrich Naumann, objavljena istoga tjedna, pokazuje razmjere neuspjeha. Njemačka se ovisnost o kineskom uvozu povećala u svakoj kritičnoj kategoriji između 2023. i 2025.: kod litijskih baterija s 49,7 na 66,5 posto, kod antibiotika sa 65,3 na 72,9 posto, a kod solarnih panela s 89 na 92,6 posto (n-tv). Količine uvezenih rijetkih zemnih metala utrostručile su se.

Isti se obrazac vidi na razini cijelog kontinenta. Talijanski uvoz iz Kine porastao je 91 posto između 2019. i 2025., najviše među velikim gospodarstvima EU-a (Corriere della Sera). U EU-u 98 posto uvoza solarnih panela dolazi iz Kine, a oko 70 posto opskrbnih lanaca za baterije i čiste tehnologije prolazi kroz kineske proizvođače (Bruegel, EU JRC). Europa se pokušava osloboditi dobavljača o kojem ovisi više nego prije.

Francuska pritišće, Njemačka oklijeva

Pet država, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska i Litva, 25. svibnja podnijelo je zajednički dokument u kojem traže brže trgovinske zaštitne mjere (Corriere della Sera). Povjerenik EU-a za trgovinu Stéphane Séjourné potom je iznio plan u tri točke: ograničiti udio bilo koje pojedinačne zemlje u opskrbnom lancu na 60 posto, spore istrage po pojedinačnim proizvodima zamijeniti sektorskim zaštitnim mjerama te postrožiti pravila o stranim subvencijama (Le Monde).

Njemačka dokument nije potpisala. Berlin ne odbacuje trgovinsku zaštitu, ali traži precizne alate usklađene s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, umjesto širokih ograničenja opskrbnih lanaca koja bi mogla izazvati kineske protumjere (Handelsblatt). Ministrica gospodarstva Katherina Reiche istoga je tjedna otputovala u Peking s poslovnim izaslanstvom od 40 ljudi, tražeći „uzajamnost” i pouzdan pristup rijetkim zemnim metalima. Vratila se bez dogovora (Deutschlandfunk).

Njemački oprez proizlazi iz razine izloženosti. Bilateralna trgovina s Kinom dosegnula je 250 mlrd. eura u 2025., iako se njemački izvoz automobila prepolovio od 2022. (Euronews, Krone). No proturječja nisu samo njemačka. Italija je potpisala oštriji dokument, dok istodobno prima kineskog proizvođača automobila Dongfeng kao partnera u upravljanju Stellantisovom tvornicom u Cassinu (Il Fatto Quotidiano). Mađarska, koja je privukla 44 posto kineskih izravnih ulaganja u EU-u, izravno se sudara s logikom predloženih ograničenja opskrbnih lanaca jer bi ona mogla potkopati pogone BYD-a i CATL-a koje gradi (Portfolio).

Retorika je ispred provedbe

Séjournéjeva tri stupa još nemaju zakonski tekst. Predloženi instrument protiv viška kapaciteta, koji bi EU-u omogućio da unaprijed blokira uvoz proizvoda s cijenama nižima od troška proizvodnje, i dalje je u savjetovanju, a službeni prijedlog očekuje se najranije u trećem tromjesečju 2026. (Atlantic Council). Ažurirana uredba o provjeri izravnih stranih ulaganja, odnosno državnom nadzoru nad stranim preuzimanjima u osjetljivim sektorima, politički je dogovorena u prosincu 2025., ali počet će se primjenjivati tek potkraj 2027. (Consilium).

Jedina konkretna promjena stiže uskoro: od 1. srpnja ukida se prag od 150 eura ispod kojeg pošiljke ne podliježu carini (European Commission). Danas milijuni malih pošiljaka s kineskih platformi za internetsku trgovinu, poput Temua i Sheina, ulaze u EU bez carine i time ruše cijene lokalnim trgovcima. Naplata carine na svaku pošiljku izravno pogađa marže tog poslovnog modela.

Kina ne čeka europsku odluku. Peking je već uveo carine od 42,7 posto na mliječne proizvode iz EU-a (Euronews), odgodio certifikacije Airbusa, ograničio izvoz rijetkih zemnih metala i sankcionirao sedam europskih obrambenih tvrtki (Radio Free Europe).

Europsko vijeće sastaje se 18. lipnja kako bi odredilo smjer. Temeljno proturječje ostaje brojčano: Europi su kineski solarni paneli, baterije i rijetki zemni metali potrebni za ostvarenje vlastitih klimatskih ciljeva. Zaštita domaće industrije usporava dekarbonizaciju; neograničen uvoz uništava industrijsku osnovu potrebnu za dugoročnu samodostatnost (CER). Tri godine nakon početka politike „smanjenja rizika”, ovisnost je dublja. Europa 18. lipnja mora odlučiti što je skuplje: usporiti vlastitu zelenu tranziciju ili gledati kako nestaje njezina industrijska baza.