EU odobrava pritvaranje migranata izvan Unije

Europski parlament i Vijeće Europske unije, u kojem države članice pregovaraju o europskim zakonima, postigli su 1. lipnja dogovor koji prvi put dopušta da države članice zadržavaju odbijene tražitelje azila u zemljama izvan EU-a. Nova Uredba o vraćanju uvodi pravni okvir za takozvane povratne centre, odnosno objekte za zadržavanje na teritoriju trećih zemalja za osobe kojima je pravomoćno naloženo udaljenje. Time se dovršava reforma europskog migracijskog prava prije nego što širi Pakt o azilu i migracijama stupi na snagu 12. lipnja (European Parliament, Council).

Uredba dopušta i pretrage domova migranata bez valjanih dokumenata, ukida automatsko pravo da žalba zaustavi deportaciju te omogućuje zadržavanje bez unaprijed određenog roka za osobe koje se smatra sigurnosnom prijetnjom (EFE). Dogovor je izgurala većina koja se proteže od desnog centra, okupljenog oko Europske pučke stranke, do tvrde desnice iz skupine Patrioti za Europu. Socijaldemokrati, Zeleni i ljevica bili su protiv. Među vladama država članica jedino je Španjolska glasala protiv dogovora (El Español, Euronews).

Okvir bez lokacije

Svaka država članica sada može sklopiti bilateralni sporazum s vladom izvan EU-a kako bi ondje otvorila centar za zadržavanje. Povelja EU-a o temeljnim pravima, europski katalog zajamčenih prava, i dalje bi se primjenjivala u tim centrima jer države članice ostaju pravno odgovorne za osobe koje premještaju (European Parliament). Maloljetnici bez pratnje izuzeti su iz tog sustava. Obitelji s djecom nisu.

Nijedna treća zemlja zasad nije potpisala takav sporazum. Pet vlada, njemačka, nizozemska, austrijska, danska i grčka, traži moguće partnere u Africi i središnjoj Aziji. Najdalje je otišao njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt, koji kaže da njegova vlada očekuje sklapanje bilateralnih dogovora do kraja godine te je spremna ponuditi financijsku pomoć ili ustupke oko viza zemljama koje prihvate centre. Nizozemski institut Clingendael upozorio je da će malo država pristati na takav aranžman, a one koje pristanu mogle bi „tražiti znatnu naknadu” (Brussels Signal).

Jedini operativni model zasad su dva talijanska centra u Albaniji. Brojke pokazuju razliku između političke ambicije i stvarnog učinka: 527 premještenih osoba nasuprot godišnjem cilju od 36.000. Talijanski sudovi blokirali su više od polovice zadržavanja. ActionAid procjenjuje da je sustav stajao 153.000 eura po krevetu. Albanija je dala do znanja da neće produljiti aranžman nakon 2030.

Usko grlo koje zakon ne rješava

Europski neuspjeh u vraćanju migranata ponajprije proizlazi iz slabe i rascjepkane diplomacije: zemlje podrijetla često odbijaju izdati putne isprave bez kojih se njihovi državljani ne mogu deportirati. Francuska je 2025. izdala oko 138.000 naloga za udaljenje, ali ih je izvršila samo oko 10,5 posto. Višemjesečna alžirska obustava izdavanja putnih dokumenata blokirala je francuski sustav, pa zakonska praznina nije bila stvarni problem (Le Monde). Njemačka je u prvom tromjesečju 2026. deportirala 4.807 ljudi, više od 20 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je više od 237.000 osoba i dalje pod nalozima za deportaciju. Španjolska je 2025. izvršila samo 6,3 posto naloga za udaljenje.

Povratni centar ne mijenja tu računicu. Osoba zadržana u Ugandi ili Uzbekistanu i dalje ne može biti poslana kući bez putovnice zemlje podrijetla. Francuski diplomatski izvori rekli su Le Figarou da ne vide „kako bi to funkcioniralo” (Le Figaro).

Gdje ulaze sudovi

Dvije oslabljene zaštitne mjere gotovo će sigurno završiti pred sudovima. Žalbe protiv deportacije više ne zaustavljaju automatski udaljenje; sudovi će u svakom pojedinom slučaju odlučivati treba li intervenirati (Euronews). Pregovarači Parlamenta i Vijeća izbacili su neovisni nadzorni mehanizam za povratne centre koji je Europska komisija, izvršno tijelo Unije, prvotno predložila (Verfassungsblog).

Pred Sudom Europske unije, najvišim sudom EU-a, već je predmet koji bi mogao preoblikovati cijelu konstrukciju. U predmetu Sedrata (C-414/25) sud će odlučiti je li talijanski protokol s Albanijom usklađen s pravom EU-a. Preliminarno mišljenje nezavisnog odvjetnika iz travnja poduprlo je protokol, ali konačna presuda još nije donesena. Negativna odluka potkopala bi pravnu osnovu na kojoj počiva nova uredba. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ima odvojenu ovlast blokirati pojedinačne transfere hitnim privremenim mjerama, istim instrumentom kojim je 2022. zaustavio britanske deportacijske letove za Ruandu.

Uredbu još trebaju formalno potvrditi Parlament i Vijeće, što se očekuje u sljedećim tjednima. Politička većina postoji i pravni okvir uskoro će postati zakon. Ono čega i dalje nema operativna je osnova: država domaćin spremna preuzeti politički teret i diplomatska poluga prema zemljama podrijetla koje već godinama odbijaju suradnju.