EU izostavio upozorenje o španjolskim dozvolama

Italija, Danska i Poljska tražile su da čelnici EU-a upozore kako bi nacionalne migracijske mjere mogle potaknuti nove neregularne dolaske. Španjolski i međunarodni mediji protumačili su tu formulaciju kao kritiku masovnog reguliranja boravišnog statusa osoba bez dokumenata u Španjolskoj, no takvog upozorenja nema u zaključcima usvojenima 16. listopada (zaključci Europskog vijeća). Španjolska i dalje sama odlučuje tko smije živjeti i raditi na njezinu teritoriju. Partneri strahuju da bi se posljedice prelile preko otvorenih granica, ali zasad nisu predočili dokaze za tu tvrdnju.

Rečenica koju je svaki čelnik mogao izbrisati

Prema izvještajima dvaju medija, u nacrtu se navodilo da bi Europska unija trebala izbjegavati mjere koje bi mogle potaknuti neregularne dolaske. Od Europske komisije tražilo se i da ispita mogućnost savjetovanja među vladama kada odluke jedne zemlje utječu na druge (POLITICO, EFE). Nije bilo jasno znači li savjetovanje išta više od razgovora prije donošenja odluke.

Zaključci samita političke su smjernice nacionalnih čelnika, a ne zakon. Budući da se donose konsenzusom, svaki ih čelnik može blokirati odbijanjem potpisa. U konačnom tekstu ne spominju se ni Španjolska ni ikakav poticaj za dolaske (zaključci Europskog vijeća).

Manje je jasno tko je izborio brisanje. El Mundo zaslugu pripisuje španjolskom premijeru Pedru Sánchezu (El Mundo). Euronews je, pozivajući se na AP, izvijestio da se i Francuska usprotivila amandmanu jer ga je smatrala neizravnim napadom na Španjolsku (Euronews/AP). U svakom slučaju, čelnici su odlučivali samo o formulaciji. Nije se raspravljalo o tome smije li Španjolska izdavati dozvole.

Zašto je susjedima Španjolske stalo

Argument triju vlada oslanja se na Schengen, područje u kojem je većina članica EU-a ukinula međusobne kontrole putovnica. Giorgia Meloni rekla je talijanskom parlamentu da posljedice migracijskih odluka jedne zemlje snose i njezini partneri (zapisnik sjednice talijanskog parlamenta). U području sa zajedničkom vanjskom granicom nacionalna odluka postaje briga svih.

Danska premijerka Mette Frederiksen zatražila je od Komisije da ispita što se događa kada država odobri boravak ljudima koji su u nju ušli neregularno (Altinget). U kolovozu je pismo koje je potpisalo 22 čelnika masovna reguliranja boravišnog statusa navelo kao moguće „čimbenike privlačenja”, odnosno navodne poticaje za nove dolaske (Ured danskog premijera).

Što španjolska dozvola doista omogućuje

Španjolski program obuhvaća samo osobe koje su već u zemlji. Podnositelji su morali biti u Španjolskoj prije 1. siječnja 2026. i ondje neprekidno boraviti najmanje pet mjeseci, a zahtjevi su se mogli predati od 16. travnja do 30. lipnja (Kraljevska uredba 316/2026).

Zahtjev nije dozvola, a postupak ima tri faze. Do 2. srpnja vlada je zabilježila 1.174.978 zahtjeva, a 609.737 predmeta bilo je obrađeno ili je ušlo u privremenu fazu (španjolska vlada). El País je tada izvijestio o oko 11.000 konačnih odobrenja (El País). Privremeni status osobi dopušta boravak i rad samo u Španjolskoj. Konačno odobrenje donosi dozvolu na godinu dana, nakon čega slijedi osobna iskaznica (Kraljevska uredba 316/2026).

Prava koja donosi konačna dozvola uža su nego što bi se iz rasprave moglo zaključiti. Ona dopušta posjet drugim državama Schengena do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, ali ne i rad ili nastanjenje bez odobrenja pojedine države (Europska komisija). Privremeni dokument uopće ne vrijedi kao dozvola za putovanje. Zakonik o schengenskim granicama, propis EU-a o prelasku granica, ne priznaje privremene potvrde izdane tijekom prvog zahtjeva za dozvolu boravka (EUR-Lex).

Granične kontrole tiču se drugog pitanja

Španjolska i Italija sporile su se i oko zasebnog događaja. Nakon srpanjskog vala dolazaka u Ceutu, španjolsku enklavu na marokanskoj obali, Italija je počela kontrolirati putnike na letovima i trajektima iz Španjolske, a Madrid je uzvratio provjerama putnika koji dolaze iz Italije (ANSA). Meloni i Sánchez dogovorili su se 16. listopada da Italija produlji kontrole za sedam dana, dok njihovi ministri unutarnjih poslova traže druga rješenja (Euronews).

Događaj u Ceuti ne govori ništa o reguliranju boravišnog statusa. Ljudima koji su stigli u srpnju program nije bio dostupan jer je tražio da u Španjolskoj budu prije siječnja. Talijanske su se kontrole zato odnosile na drugu skupinu.

Pravo EU-a već dopušta državama članicama da osobama bez reguliranog boravišnog statusa odobre ostanak iz humanitarnih ili drugih razloga (EUR-Lex). Čelnici tu ovlast država nisu mijenjali, a dosad navedeni dokazi ne pokazuju da su španjolske dozvole ikoga potaknule da nastavi put u druge zemlje. Ipak, postoji jedna ograda: od srpnja nema javnog podatka o broju konačnih dozvola. Zato nije poznato ni koliko ljudi može zakonito putovati.