EU zamrznuo novac za bosansku autocestu

Na gradilištu u središnjoj Bosni strojevi stoje uz nedovršenu trasu autoceste. Radovi na približno 21 kilometar dugoj dionici Koridora Vc zaustavljeni su nakon što je Europska investicijska banka, kreditna institucija Europske unije, obustavila financiranje zbog sumnji u nepravilnosti u javnoj nabavi (24sata, 24 Chasa). Bosna i Hercegovina nije članica EU-a, ali je cesta građena europskim novcem. Zato europske institucije sada traže odgovor na jednostavno pitanje: kako je taj novac korišten.

Autoceste FBiH, poduzeće zaduženo za autoceste u Federaciji BiH, predale su europskim tijelima za borbu protiv prijevara dokumentaciju o javnoj nabavi i gradnji za razdoblje od 2018. do 2022. godine (24 Chasa, 24sata). U postupak su uključeni i bosanskohercegovački tužitelji. Sam Koridor Vc jedna je od ključnih prometnih veza zapadnog Balkana: spaja Budimpeštu preko istočne Hrvatske i Sarajeva s hrvatskom jadranskom lukom Ploče.

Tko može zaustaviti novac, tko istražuje, tko može kazneno goniti

Slučaj provjeravaju tri tijela povezana s Europskom unijom, ali svako ima drukčije ovlasti.

Europska investicijska banka ima najizravniji instrument pritiska. Kao zajmodavac može obustaviti ili odbiti isplate ako javna nabava u projektu izgleda sporno (EIB). To se ovdje i dogodilo: novac je prestao stizati, a s njim su stali i radovi.

OLAF, administrativni ured EU-a za borbu protiv prijevara, istražuje sumnje na zlouporabu europskog novca. Može preporučiti povrat sredstava ili prosljeđivanje slučaja tužiteljima, ali sam ne podiže kaznene optužnice (OLAF, Regulation 883/2013).

EPPO, Ured europskog javnog tužitelja, kazneni je dio tog sustava. Osnovale su ga države članice koje sudjeluju u mehanizmu, a zadaća mu je progon kaznenih djela protiv proračuna EU-a (EPPO). No Bosna i Hercegovina nije država sudionica, pa EPPO ondje nema iste izravne ovlasti kao unutar Unije (Regulation 2017/1939). Ured nije objavio na kojoj bi osnovi mogao postupati u ovom predmetu: zbog novca iz proračuna EU-a, moguće poveznice s državom članicom u ugovornom lancu ili suradnje s bosanskohercegovačkim vlastima. Ta razlika nije tehnička. O njoj ovisi koliko europski tužitelji mogu voditi postupak sami, a koliko sve završava pred sudovima BiH.

Za sada nema javno dostupnog OLAF-ova izvješća, EPPO-ova podneska ni obrazložene odluke Europske investicijske banke. Tvrdnje o samom slučaju temelje se na regionalnim medijskim izvješćima i izjavama Autocesta FBiH, a ne na objavljenim institucionalnim dokumentima.

Tko plaća, a tko dobiva

Neposredni gubitnici lako se vide: izvođači, radnici i lokalne zajednice uz trasu koja je ostala nedovršena. BiH pritom gubi i politički kapital, jer Bruxelles projekte u državama kandidatkinjama ne promatra samo kroz kilometre ceste, nego i kroz sposobnost vlasti da ih provedu, dokumentiraju i nadziru (Support4Partnership).

Hrvatska u ovom slučaju nije promatrač sa strane. Koridor Vc završava u njezinoj luci Ploče, a dovršetak trase izravno utječe na gospodarski doseg te luke (Jutarnji). Zaustavljen projekt u BiH zato postaje i zaustavljena prometna veza za Hrvatsku.

S druge strane, europski sustav protiv prijevara može iz ovoga izvući politički korisnu poruku. Ako EU može zaustaviti isplate čim se pojavi ozbiljna sumnja, i to izvan svojih granica, lakše je braniti ulaganja u proširenje pred biračima koji strahuju da novac nestaje u slabim institucijama. BiH već šire riskira gubitak europskih sredstava zbog sporih reformi i tromosti uprave (Večernji.ba). Vidljiv slučaj provedbe pravila jača tvrdnju da trag europskog novca ne prestaje na vanjskoj granici Unije.

Gdje prestaje moć EU-a

Slučaj pokazuje da europske institucije mogu nametnuti financijsku disciplinu svugdje gdje se troši europski novac, neovisno o tome je li država članica EU-a. Mogu tražiti dokumentaciju, pokrenuti istrage i zaustaviti isplate kroz zaštitne mehanizme zajmodavca.

No kazneni ishod i dalje ovisi o tužiteljima i sudovima u Bosni i Hercegovini. OLAF preporučuje. Europska investicijska banka zaustavlja novac. Doseg EPPO-a u državi koja ne sudjeluje u tom sustavu ostaje, barem javno, pravno nedovoljno razjašnjen. Hoće li ovaj slučaj završiti kaznenom odgovornošću ili samo još jednom zaustavljenom autocestom, na kraju može odlučiti samo pravosuđe BiH.