Troškovi goriva u EU-u porasli 23.8%

Gorivo za osobne automobile u kolovozu 2026. stajalo je potrošače u EU-u 23,8 posto više nego godinu ranije (Eurostat). Podatak dolazi iz harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, mjere inflacije koju sve države EU-a izračunavaju na isti način. Indeks prati koliko vozači plaćaju na benzinskim postajama, nakon poreza i eventualnih državnih olakšica. Zato prikazuje tržišne troškove filtrirane kroz nacionalne politike, ali ne može pokazati koliki dio poskupljenja proizlazi iz cijene nafte, a koliki iz odluka vlada.

Zašto fiksni porez mijenja računicu

Cijena litre goriva sastoji se od nekoliko slojeva. U osnovi su sirova nafta, čija se cijena izražava u dolarima, te troškovi prerade, prijevoza i maloprodaje. Na to države dodaju trošarinu, odnosno fiksni porez koji se obračunava u centima po litri. Potom se PDV naplaćuje na sve prethodne stavke, uključujući i trošarinu. Njemački sustav oporezivanja goriva slijedi taj obrazac (German Finance Ministry).

Fiksni sloj mijenja postotnu računicu. Kada cijena sirove nafte poraste, trošarina ostaje ista pa cijena na benzinskoj postaji raste manjim postotkom nego sama nafta. Obrnuto se događa kada privremeno smanjenje poreza istekne: gorivo poskupi iako se cijena nafte nije promijenila. Njemačka je u svibnju i lipnju smanjila trošarinu na gorivo za 14,04 centa po litri, uz procijenjeni trošak od 1,6 milijardi eura, a mjera je istekla u srpnju (Bundestag).

Brzo i široko ili jeftinije i ciljano

Njemačka ponovno bira brzinu. Savezna vlada i svih 16 saveznih pokrajina 18. rujna dogovorile su novo smanjenje trošarine od 14 centa po litri, koje bi vrijedilo od 1. listopada do 31. prosinca. Procijenjeni trošak iznosi 2,5 milijardi eura, a savezna država i pokrajine podijelit će ga napola (Bundesregierung, ZDF). Mjera 22. rujna još nije bila potvrđena glasovanjem u Bundestagu, donjem domu parlamenta, i Bundesratu, domu koji predstavlja savezne pokrajine (Tagesschau). Njemačka nije jedina: Španjolska od srpnja provodi postupno smanjenje trošarine, koje bi trebalo isteći 30. rujna ako ga ne produlji (BOE).

Smanjenje poreza umanjuje državne prihode, ali konačnu cijenu određuju trgovci. Ekonomisti udio poreznog smanjenja koji se doista prelije na cijenu goriva nazivaju prijenosom na potrošače. Nakon njemačkog popusta na gorivo iz 2022., Institut ifo utvrdio je da je vozačima prenesen samo dio uštede (ifo). Država u svakom slučaju ostaje bez cjelokupnog poreznog prihoda.

Francuska je odabrala drugi put. Paket donesen 22. rujna proširuje potporu ljudima koji automobilom putuju na posao. Prema Libérationu, pravo na potporu moglo bi imati do 5,5 milijuna ljudi, a spominje se isplata od 100 eura.

Novi model odgovara na dokazanu slabost prethodnog francuskog općeg popusta na gorivo. Francuski državni revizorski sud procijenio je trošak te mjere na 7,6 do 8 milijardi eura i utvrdio da su od nje više koristi imali oni koji troše najviše goriva (Cour des comptes). Isplata radnicima koji ispunjavaju uvjete dopire do skupina koje vlada želi zaštititi, premda kriteriji prihvatljivosti samo približno mjere stvarnu potrebu. Istodobno, cijena na benzinskim postajama i francuski podatak o inflaciji goriva ostaju nepromijenjeni.

Kada susjedovo smanjenje prijeđe granicu

Nacionalne odluke prelijevaju se preko granica. Prema NRC-u, dizel je u Nizozemskoj 18. i 19. rujna stajao oko 2,81 eura po litri, dok je u Njemačkoj prije novog smanjenja cijena iznosila približno 2,47 eura. Nizozemske benzinske postaje u blizini granice upozoravaju da će veća razlika poslati njihove kupce na istok (Omroep Gelderland). Svako punjenje spremnika u Njemačkoj znači da se prodaja, kao i prihod od trošarine i PDV-a, ostvaruje na njemačkoj strani. Nitko još nije izmjerio koliko litara prijeđe granicu.

Svaki pristup donosi drukčiju korist. Široka smanjenja djeluju na cijenu goriva od prvoga dana i snižavaju indeks. Njima se subvencionira svaka litra, uključujući gorivo koje kupuju imućniji i strani vozači, a dio uštede može ostati trgovcima. Ciljane isplate manje opterećuju proračun, ali službenu inflaciju ostavljaju visokom.

Zato Eurostatovu tablicu treba pažljivo čitati. Na cijenu utječu sirova nafta, tečajevi, troškovi prerade i maloprodajne marže, uz porezne odluke. No usporedba obuhvaća cijene na benzinskim postajama nakon državnih intervencija pa ne može pokazati koja je zemlja pretrpjela najveći temeljni naftni šok. Država koja smanji trošarinu izgledat će u tablici bolje od susjeda koji građanima isplaćuje novac, iako su obje potrošile sredstva kako bi zaštitile iste vozače.