EU traži 70% europskih dijelova

Novi europski zakon o domaćem udjelu u čistim tehnologijama poskupit će električna vozila, solarne panele i baterije. Akt o industrijskom ubrzanju (IAA), koji je Europska komisija predložila 4. ožujka 2026., propisuje da zelene tehnologije kupljene javnim novcem ili poduprte državnim potporama moraju biti u znatnoj mjeri proizvedene u Europi (Europska komisija). Komisija zasad nije objavila cjelovitu procjenu koliko će taj zaokret dodatno platiti potrošači.

Što pravila traže

Kod električnih vozila najmanje 70 posto troškova komponenti, ne računajući bateriju, morat će dolaziti od europskih proizvođača. Za baterije vrijedi poseban test: najmanje tri glavne sastavnice, uključujući ćelije, moraju biti proizvedene u Europi (Bird & Bird). Većina odredbi počela bi se primjenjivati oko ožujka 2027., dok bi se puna pravila o podrijetlu baterija uvodila postupno do 2030. (European Parliament Think Tank, Arthur Cox).

Usporedno s tim, povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič gura dodatno ograničenje. Njegovo predloženo „pravilo tri dobavljača” ograničilo bi udio komponenti koje proizvođač nabavlja iz jedne zemlje na 30 do 40 posto. Povjerenik za industriju Stéphane Séjourné, glavni autor IAA-a, podržao je taj pritisak u svibnju: „Nemojte 100 posto opskrbe vezati uz jednu zemlju”, rekao je, upozorivši da će Unija, ako se tvrtke ne diverzificiraju dobrovoljno, „prijeći na sljedeći korak” (Euronews).

Odakle dolazi poskupljenje

Kineske baterije, solarni paneli i automobilski čipovi strukturno su jeftiniji od europskih alternativa. Veće tvornice, izdašne državne potpore i niži troškovi rada daju kineskim proizvođačima prednost koju europska industrija, na sadašnjoj razini proizvodnje, ne može nadoknaditi. Kad se nabava preusmjeri prema europskim dobavljačima, svaka komponenta koja je dosad iz Kine dolazila jeftinije postaje skuplji ulazni trošak.

Komisija priznaje da je razlika stvarna. U prijedlog je ugradila klauzulu o izuzeću zbog troška: zahtjev za europskim udjelom može se suspendirati ako je europska alternativa znatno skuplja od uvozne, pri čemu se pragovi razlikuju po kategorijama proizvoda (procjena učinka Europske komisije). Već sama ta sigurnosna klauzula pokazuje koliku razliku u cijeni Bruxelles očekuje.

Uz cijene komponenti dolaze i troškovi usklađivanja: sustavi za praćenje opskrbnih lanaca, potvrde o podrijetlu i odvojeno računovodstveno vođenje svake sastavnice koja prelazi granicu.

Tko dobiva, tko gubi

Dobitnici su europski proizvođači baterija i solarnih panela, koji danas cijenom gube od kineskog uvoza. Zemlje u kojima se grade baterijske gigatvornice, velika postrojenja za masovnu proizvodnju baterija, osobito Francuska, Španjolska i istočna Njemačka, mogle bi preuzeti dio proizvodnje koju će pravila preusmjeriti. Industrijski sindikati podržavaju taj pristup jer ga vide kao način očuvanja proizvodnih radnih mjesta u Europi.

Gubitnici su najprije kupci. Viši troškovi komponenti prelijevaju se u cijene vozila i solarnih panela, najviše u segmentima početnih električnih automobila i kućnih solarnih sustava. Upravo su to cjenovno najosjetljiviji dijelovi tržišta, u kojima bi se prihvaćanje novih tehnologija moralo ubrzati ako Europa želi ispuniti klimatske ciljeve.

Jeftinija kineska zelena tehnologija ubrzala bi dekarbonizaciju i snizila račune za energiju. Njezino ograničavanje štiti europsku industriju, ali povećava cijenu energetske tranzicije. Komisija računa da će kratkoročni trošak kupiti dugoročnu industrijsku neovisnost.

Spor oko pragova

Zakon još moraju usvojiti Europski parlament i Vijeće EU-a, u kojem pregovaraju i glasuju vlade država članica. Nekoliko vlada već je upozorilo na rast troškova i opasnost od trgovinskih protumjera, i iz SAD-a i iz Kine.

Pragovi podrijetla i klauzula o izuzeću zbog troška bit će središte pregovora. Ako se postave previsoko, proizvođači ih neće moći ispuniti bez višegodišnjih ulaganja koja još nisu provedena. Ako budu preniski, kineske će komponente uglavnom nastaviti ulaziti u sustav kao i dosad. Parlament i Vijeće sada moraju povući tu crtu. O njihovoj odluci ovisit će hoće li IAA doista obnoviti europsku industriju ili samo poskupjeti zelenu tranziciju ljudima kojima bi trebala koristiti.