EU-u manjka 9,000 relokacija

Grčki granični službenici 12. lipnja počeli su provoditi sedmodnevne provjere tražitelja azila prema preuređenom migracijskom sustavu EU-a. Istoga je dana njemački ministar unutarnjih poslova potvrdio da unutarnje granične kontrole ostaju na snazi barem do rujna. Obje države obvezuje istih deset pravnih akata. No provode ih pod vrlo različitim uvjetima.

Pakt od svake članice EU-a traži da u roku od sedam dana provjeri osobe koje neregularno ulaze, provede biometrijsku provjeru kroz Eurodac, zajedničku europsku bazu otisaka prstiju, te ih uputi u postupak azila ili povratka. Većina tih pravila ima oblik uredbi, što znači da se primjenjuju izravno, bez posebnog zakona u nacionalnim parlamentima. Ali izravna primjena ne znači da se sustav pokreće sam od sebe. Države i dalje moraju odrediti nadležna tijela, obučiti službenike, izgraditi prihvatne kapacitete i povezati baze podataka.

Brza provedba, izvršne prečice, administrativno opterećenje

Litva je donijela cjelovit zakonodavni paket, uredu pravobranitelja povjerila nadzor nad zaštitom prava i namijenila 73,9 mil. eura iz fondova EU-a (Lrytas). S Ciprom je potpisala bilateralni sporazum o premještaju 58 osoba, a za ostatak svoje solidarne obveze platila 1,14 mil. eura (LRT). Brojke su male, ali mehanizam radi.

Francuska je prednost dala brzini, a ne parlamentarnoj kontroli. Vlada je predložila ovlašćujući zakon kojim bi francusko pravo prilagodila izvršnim uredbama, umjesto da se o Paktu raspravlja članak po članak u Parlamentu (Vie publique). Le Monde piše da pravnici, službe i nevladine organizacije sada rade u mreži dekreta, naloga i okružnica, u „zoni pravne nesigurnosti”.

Nizozemska je na zahtjeve EU-a nadogradila vlastita nacionalna ograničenja: ukidanje trajnih dozvola za azil i stroža pravila za spajanje obitelji. IND, nizozemska agencija za imigraciju, upozorila je da bi kombinirani opseg posla mogao preopteretiti službu. Zemlji i dalje nedostaje oko 23.000 prihvatnih mjesta, a 100 od 342 općine ne osigurava nikakav smještaj (DutchNews).

Političko odbijanje u jeziku provedbe

Poljska je za 2026. dobila privremeno, jednogodišnje izuzeće iz solidarnog mehanizma. Komisija ga je odobrila zato što Poljska prima više od milijun ukrajinskih izbjeglica i suočena je s instrumentaliziranom migracijom na granici s Bjelorusijom (Onet). Ministarstvo unutarnjih poslova potom je objavilo da Poljska „neće primati migrante iz drugih država niti snositi povezane troškove”, pretvarajući jednogodišnju iznimku u poruku trajnog izlaska iz obveze.

Berlin tvrdi da će Pakt smanjiti neregularna sekundarna kretanja unutar EU-a i time učiniti unutarnje granične kontrole nepotrebnima. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt te kontrole ipak zadržava barem do 15. rujna 2026., bez objavljenog praga nakon kojega bi bile ukinute. Samo tri od šesnaest njemačkih saveznih zemalja žele uspostaviti centre za obradu sekundarnih migracija (Tagesschau).

Solidarnost razvodnjena prije početka

Mehanizam podjele tereta trebao je spriječiti da države na prvoj crti, poput Grčke i Italije, same nose pritisak zahtjeva za azil. Pravni tekst postavlja godišnje donje granice: 30.000 premještaja i 600 mil. eura financijskih doprinosa (Komisijin Q&A).

Države članice obećale su manje. Prema Euronewsu, rezultat za 2026. zaustavio se na 21.000 premještaja i 420 mil. eura. Stvarne brojke dodatno padaju kada se uračunaju izuzeća poput poljskoga.

Grčka je provedbeni zakon donijela 9. lipnja (gr.euronews.com) i već provodi provjere i granične postupke. Human Rights Watch upozorio je da neovisni nadzor, koji Pakt zahtijeva, ne dopire automatski do mjesta na kojima se događaju prisilne granične prakse. Pravila jamče nadzornike na točkama provjere. Ne pokrivaju ono što se zbiva prije nego što osoba uđe u sustav.

Komisija može pokrenuti postupke zbog povrede prava EU-a i naplatiti neplaćene solidarne doprinose. Ne može voditi azilne urede, popunjavati granične službe ni graditi prihvatilišta. Poljsko izuzeće dolazi na obnovu u prosincu 2026., što će biti prvi test može li solidarnost preživjeti sudar s nacionalnom politikom.