EU šalje 1,4 mlrd. eura Ukrajini

Europska komisija objavila je 5. kolovoza da je Ukrajini prebacila 1,4 mlrd. eura dobiti ostvarene na zamrznutoj imovini ruske središnje banke (Europska komisija, Reuters). Novac koji se sada kreće nije sama ruska pričuva, nego prihod koji je ta pričuva proizvela nakon zamrzavanja. Upravo je u toj razlici cijela konstrukcija: Europska unija može financijski pomagati Ukrajini, a da pritom zasad ne dira glavnicu ruske državne imovine.

Kako zamrznuta imovina stvara novac

Nakon ruske invazije 2022. godine, Europska unija zamrznula je imovinu ruske središnje banke. No obveznice i drugi financijski instrumenti nastavili su isplaćivati kupone i druge prihode, samo što taj novac više nije mogao biti proslijeđen Moskvi. Tako su se novčani tokovi počeli gomilati kod središnjih depozitorija vrijednosnih papira, odnosno institucija koje čuvaju vrijednosne papire i provode njihovu namiru, a usput su stvarali kamate.

Vijeće Europske unije, tijelo u kojem vlade država članica pregovaraju i odlučuju o zakonodavstvu, 2024. je odvojilo tu dobit nastalu nakon zamrzavanja za Ukrajinu, bez zadiranja u glavnicu (EUR-Lex, The Brussels Times). Zajedničko stajalište G7 ostaje da same pričuve trebaju ostati blokirane dok Rusija ne okonča agresiju i ne plati štetu (G7 Apulia communiqué). Ova peta isplata slijedi istu logiku.

Otplata zajmova, ne izravno oružje

Naslov lako stvara dojam da je riječ o novom paketu za isporuku oružja. U stvarnosti, gotovo sav novac ide u kanal za otplatu zajmova. Komisija navodi da 95 posto iznosa pomaže Ukrajini servisirati zajmove Europske unije i G7 u sklopu plana Extraordinary Revenue Acceleration vrijednog 45 mlrd. eura. Samo 5 posto ide kroz Europski instrument mirovne pomoći, izvanproračunski mehanizam Unije za vojnu potporu (Europska komisija, Euronews).

Ta podjela politički je važna. Mađarska je više puta blokirala ili usporavala isplate iz Europskog instrumenta mirovne pomoći. Usmjeravanjem gotovo cijelog iznosa kroz zajmovni kanal, mehanizam zaobilazi taj spor (Onet/Politico). Istodobno, to znači da ova tranša ponajprije pokriva dug. Stvarni vojni novac, zasebnih 3,47 mlrd. eura za dronove, projektile, protuzračnu obranu i borbene zrakoplove, oslobođen je 30. srpnja u okviru drugog programa (Europska komisija).

Belgija preuzima pravni pritisak

Mehanizam funkcionira dokle god ruske pričuve ostaju zamrznute i dok stvaraju prihod. Oba uvjeta nose rizik, a oba se uvelike koncentriraju u Belgiji, gdje Euroclear drži najveći dio blokirane imovine.

Moskovski sud naložio je Euroclearu da ruskoj središnjoj banci plati oko 200 mlrd. eura. Euroclear je najavio žalbu. Presuda se u Europi ne može provesti, ali Moskvi daje pravni izgovor za odmazdu nad zapadnom imovinom koja je još u Rusiji (Washington Post, The Brussels Times). Ruski ulagatelji zasebno su pokrenuli arbitražne postupke izravno protiv Belgije (21news, Le Monde).

Belgijska izloženost pojačava političku podjelu unutar Europske unije. Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys, nakon ruskog napada na Kijev u kojem je oštećeno litavsko veleposlanstvo, zatražio je rusku odštetu i međunarodne mehanizme za bilježenje ratne štete (Delfi). Litavski eurozastupnik Petras Auštrevičius pristup koji koristi samo dobit, a ne glavnicu, nazvao je političkim neuspjehom (Friends of Europe). Poljski mediji ovu tranšu tumače kao koristan minimum, ali ne i kao cjelovit odgovor (Rzeczpospolita). Njemački mediji opisali su je kao redovan kamatni prihod, dok Berlin nije javno zatražio zapljenu glavnice (Spiegel).

Komisija tvrdi da je zamrznuta ruska imovina dosad proizvela ukupno 8 mlrd. eura izvanredne dobiti. Nije, međutim, objavila jedinstvenu evidenciju iz koje bi se vidjelo koliko je novca ostvareno, koliko prebačeno, koliko preuzeto kao obveza i koliko je stvarno isplaćeno Ukrajini (Europska komisija). Vlade zasad ne žele zaplijeniti ruske pričuve jer se boje tužbi zbog državnog imuniteta, odmazde protiv zapadne korporativne imovine u Rusiji i signala koji bi mogao navesti središnje banke izvan Zapada da preispitaju držanje pričuva u infrastrukturi europodručja. Europsko vijeće, u kojem čelnici država i vlada određuju politički smjer Unije, zasad bira pravno oprezniji put: uzeti dobit, ostaviti pričuve zamrznutima i prepustiti Belgiji velik dio pravne izloženosti. Nijedan šef države ili vlade nije javno stao iza promjene tog pristupa.