EU bi uskratio zaštitu ukrajinskim muškarcima

Na sastanku u Luxembourgu 4. lipnja ministri unutarnjih poslova EU-a podržali su načelo prema kojem bi ukrajinski muškarci u dobi od 23 do 60 godina bili isključeni iz europskog izvanrednog režima zaštite izbjeglica. Bio bi to prvi slučaj da Unija kolektivnu zaštitu dijeli prema dobi i spolu. Neobično je da prijedlog podupire i sama Ukrajina. Povjerenik Magnus Brunner rekao je novinarima da je „to također ono što Ukrajinci od nas traže” (UNN, Euronews).

Ukrajinsko ratno pravo tim muškarcima zabranjuje napuštanje zemlje. Europska gospodarstva oslanjaju se na njihov rad. Istodobno, Povelja EU-a o temeljnim pravima zabranjuje diskriminaciju na temelju spola i dobi.

Što se mijenja

Direktiva o privremenoj zaštiti izvanredni je mehanizam donesen 2001., a prvi je put aktiviran nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Ukrajincima daje automatsko pravo boravka i rada, bez pojedinačnih postupaka azila. Režim trenutačno obuhvaća 4,33 milijuna ljudi. Odrasli muškarci čine 26,6 posto tog broja, odnosno oko 1,15 milijuna osoba (Eurostat).

Zaštita istječe u ožujku 2027. Svih 27 država članica podupire njezino produljenje do 2028., ali velika većina želi da se iz novih zahtjeva isključe muškarci mobilizacijske dobi. Muškarci koji zaštitu već imaju zadržali bi je (European Commission).

Za promjenu pravila potrebna je kvalificirana većina u Vijeću EU-a, tijelu u kojem sjede nacionalne vlade: za odluku mora glasati 55 posto država članica koje predstavljaju 65 posto stanovništva Unije. Nijedna država sama nema pravo veta. Europska komisija trebala bi u idućim tjednima predstaviti formalni zakonodavni prijedlog (eurointegration.com.ua).

Široka koalicija s ugrađenim proturječjem

Njemačka i Austrija predvode pritisak za promjenu. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da Berlin ima „dvojbe oko toga trebaju li Ukrajinci vojne dobi biti obuhvaćeni” zaštitom (Deutschlandfunk). Švedski ministar migracija Johan Forssell bio je izravniji: ti bi muškarci „trebali biti kod kuće i boriti se za budućnost Ukrajine i slobodu Europe” (GP.se). Češki ministar unutarnjih poslova Metnar ustvrdio je da ograničenje podupire oko 80 posto država članica (CT24).

Španjolska i Italija protive se promjeni. Španjolski ministar unutarnjih poslova Grande-Marlaska poručio je: „Svi ukrajinski građani trebaju ostati zaštićeni u svim državama EU-a” (Euronews). Luksemburg je otvorio praktično pitanje: ako države počnu različito tumačiti tko ima pravo na zaštitu, muškarci odbijeni u jednoj zemlji mogli bi se registrirati u drugoj, stvarajući migracijski krug unutar schengenskog prostora bez unutarnjih granica (Tageblatt).

Države koje najjače guraju isključenje istodobno primaju najviše Ukrajinaca: Njemačka 1,27 milijuna, Poljska 961.000, Češka 380.000 (Eurostat, Euractiv). Poljska već gradi zaobilazni model: iskaznicu CUKR, trogodišnju radnu dozvolu koja privremenu zaštitu pretvara u standardni boravak. Češka nudi sličnu petogodišnju dozvolu. Obje zemlje žele zadržati radnike, ali izaći iz humanitarnog okvira koji im daje šira prava.

Prepreka temeljnih prava

Sama Europska komisija promijenila je smjer. U veljači je njezin glasnogovornik tvrdio da režim „ne pravi razliku između žena, djece i muškaraca bilo koje dobi” (Brussels Signal). Četiri mjeseca poslije Brunner je izuzeće opisao kao vodeću mogućnost. Nijedno tijelo EU-a nije objavilo formalno pravno mišljenje o tome je li demografsko izuzimanje iz kolektivne zaštite spojivo s Poveljom o temeljnim pravima, koja zabranjuje diskriminaciju upravo po tim osnovama (eurointegration.com.ua).

Francuska zasad javno šuti. Njezin je glas presudan: bez Pariza uz Madrid i Rim te tri države ne dosežu prag od 35 posto stanovništva potreban za blokiranje kvalificirane većine. O francuskom će se stavu zato odlučivati hoće li ovo izuzeće postati pravo EU-a ili će europska arhitektura zaštite zadržati načelo da status osobe ne ovisi o njezinoj dobi, spolu ni o ratnim potrebama jedne vlade za ljudstvom.