EU otvara pregovore s Ukrajinom

Europska unija 15. lipnja u Luksemburgu formalno otvara pristupne pregovore s Ukrajinom, čime se uklanja zapreka koju je Mađarska držala gotovo dvije godine. Ceremonija će pokazati političko jedinstvo. Iza nje, u najmanje četiri glavna grada, vlade već računaju troškove, pripremaju zaštitu za poljoprivredu i ugrađuju postupovne kočnice u proces u kojem je za svaki važniji korak potrebna jednoglasnost.

Što otključava 15. lipnja

Međuvladina konferencija, format u kojem svih 27 vlada EU-a nastupa kao jedna strana prema zemlji kandidatkinji, otvorit će prvi blok pregovora: pravosuđe, temeljna prava i financijski nadzor. Taj je blok ulaz u cijeli proces. Otvara se prvi, a zatvara posljednji (European Commission, New Union Post).

Ukrajina je do rujna 2025. u rekordnom roku završila analitički pregled usklađenosti svojeg zakonodavstva s europskim pravilima (European Commission). Mađarski veto, povučen nakon što je Kijev s Budimpeštom postigao dogovor o pravima manjina u Zakarpatju, blokirao je postupak od 2024. (Tagesschau). Predsjednik Europskog vijeća António Costa sada tvrdi da bi se neka poglavlja mogla otvoriti i zatvoriti gotovo istodobno, jer je Ukrajina velik dio pravnog usklađivanja odradila dok je čekala političko zeleno svjetlo (Euronews).

Costa računa na tehnički napredak, ali struktura pregovora ostaje politička: za svaki sljedeći korak potrebna je jednoglasnost. Svaki od preostalih pet pregovaračkih blokova, svako zatvaranje poglavlja i svaka provjera vladavine prava traže pristanak svih 27 vlada.

Proračun i poljoprivreda

Pravi sukob vodi se oko novca. Sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a, za razdoblje od 2028. do 2034., pregovara se istodobno, a ukrajinsko članstvo promijenilo bi način na koji se taj novac dijeli.

Njemačke godišnje uplate mogle bi porasti 75 do 80 posto, s oko 27,4 mlrd. eura na gotovo 50 mlrd. eura, prema procjeni njemačkog veleposlanika pri EU-u (Brussels Signal). Francuski Senat procjenjuje da bi francuske uplate skočile s 26 mlrd. na 42 mlrd. eura (French Senate). Istočne članice ne strahuju prije svega od većih uplata, nego od manjih primitaka: Rumunjska predvodi koaliciju 16 država koje nastoje spriječiti preusmjeravanje strukturnih fondova prema Ukrajini (Curs de Guvernare).

Poljoprivreda taj spor dodatno zaoštrava. Ukrajina bi po površini postala najveća poljoprivredna zemlja EU-a. Poljski poljoprivrednici već su izborili privremene zabrane uvoza ukrajinskog žita i peradi. Preuređenje Zajedničke poljoprivredne politike, velikog europskog sustava poljoprivrednih potpora, Italiju bi prema talijanskim procjenama moglo stajati oko 9 mlrd. eura (La Verità).

Otpor ipak nije jedinstven. Francuski Jeunes Agriculteurs, glavna udruga mladih poljoprivrednika i interesna skupina od koje se očekivao najtvrđi zid prema ukrajinskom pristupanju, 4. lipnja jednoglasno je usvojila izvješće s proukrajinskim usmjerenjem. Uvjet je da Kijev prije otvaranja poljoprivrednih poglavlja potpuno uskladi proizvodne i okolišne standarde s pravilima EU-a. Francuski mladi poljoprivrednici očito procjenjuju da strogo usklađivanje bolje štiti domaće proizvođače od otvorenog protivljenja. Poljoprivredna obrana u Europi prelazi iz logike blokade u logiku uvjetovane integracije.

Svaka prijestolnica ima svoju kočnicu

Francuska i Njemačka 5. lipnja su na summitu o zapadnom Balkanu u Tivtu predstavile model „postupne integracije”, prema kojem bi kandidatkinje dobivale pristup tržištu bez punih članskih prava (Euronews). Predsjednik Emmanuel Macron ponovio je tu ideju 7. lipnja iz Elizejske palače. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani inzistira na tome da Crna Gora i Albanija trebaju napredovati prije Kijeva (Il Tempo). Poljska vlada Donalda Tuska podupire ukrajinsko članstvo, ali traži duga prijelazna razdoblja za poljoprivredu (Wprost). Oporbeni PiS ide i dalje, uvjetujući potporu ukrajinskim odnosom prema povijesti Volinjskog pokolja (Rzeczpospolita).

Zbrojene, te pozicije čine raspršeni sustav kočenja. Ne kontrolira ga jedna prijestolnica, ali zajedno određuju koliko brzo Ukrajina može proći kroz 33 pregovaračka poglavlja.

Ukrajina bi i institucionalno promijenila Europsku uniju. S predratnom populacijom većom od 40 milijuna stanovnika, utjecala bi na omjere glasovanja u Vijeću, gdje države članice odlučuju o europskim zakonima, i na raspodjelu zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu. Dokument Europske komisije o institucionalnoj reformi prije proširenja, prvotno najavljen za kraj 2025., još nije objavljen (New Union Post). Ako se pokaže da su potrebne izmjene ugovora, moralo bi ih ratificirati svih 27 nacionalnih parlamenata, moguće i uz referendume u Francuskoj i Irskoj.

Ukrajina želi zaključiti pregovore do kraja 2028. Hrvatska, posljednja država koja je ušla u EU, trebala je više od pet godina. Datum 15. lipnja zato odgovara samo na najlakše pitanje: mogu li pregovori početi. Otvoreno ostaje tko će preuzeti trošak i kako će ukrajinsko članstvo promijeniti položaj poljoprivrednika, poreznih obveznika i proračunskih korisnika u svakoj državi članici.