EU odbio zahtjev talijanske premijerke Meloni za izuzeće duga zbog energetske krize

Giorgia Meloni traži da Europska unija iz proračunskih ograničenja izuzme potrošnju povezanu s energetskom krizom, kao što je već učinila s obranom. Europska komisija zahtjev je odmah odbila, a njemački ministar financija podržao je takav odgovor. Spor oko jedne proračunske klauzule postao je prvi ozbiljan test novih europskih fiskalnih pravila, reformiranih prije jedva dvije godine i već izloženih pritisku.

Što Meloni traži i zašto je Komisija rekla ne

Pakt o stabilnosti i rastu, skup pravila kojim EU ograničava državne manjkove na tri posto BDP-a, izmijenjen je u travnju 2024. Umjesto krutih brojčanih ciljeva, uvedeni su planovi potrošnje prilagođeni svakoj državi članici i dogovoreni s Komisijom. U ožujku 2025. dodana je posebna iznimka: nacionalna klauzula o odstupanju, koja vladama dopušta da do 1,5 posto BDP-a obrambenih rashoda izuzmu iz izračuna manjka tijekom četiri godine. Aktiviralo ju je sedamnaest država. Italija, Francuska i Španjolska nisu.

Meloni tvrdi da bi, ako obrana dobiva izuzeće zbog geopolitičke krize, isti tretman trebala imati i energetska potrošnja nastala zbog krize u Hormuzu. Problem je što se postojeća klauzula odnosi isključivo na vojne rashode, razvrstane u posebnu statističku kategoriju. Energetske subvencije vode se u posve drugim proračunskim stavkama. Da bi ih se izuzelo, trebalo bi ili mijenjati zakon ili aktivirati širu opću klauzulu o odstupanju, za što je potreban dokaz o recesiji na razini eurozone (Europski parlament).

Talijanska fiskalna zamka

Talijanski javni dug iznosi 137,1 posto BDP-a, a manjak za 2025. dosegnuo je 3,1 posto, malo iznad dopuštene granice od tri posto i iznad cilja koji je sama vlada postavila (Eurostat). Prognoze rasta za 2026. kreću se oko 0,8 posto (Europska komisija). Međunarodni monetarni fond poručio je Rimu da do 2027. mora ostvariti primarni višak, odnosno višak prihoda nad rashodima bez kamata na dug, od tri posto BDP-a, gotovo četiri puta veći od sadašnje razine.

Taj se pritisak sada vidi i unutar Melonijine vlade. Ministar obrane Guido Crosetto dvaput je pisao ministru financija Giancarlu Giorgettiju tražeći da odobri 14,9 mlrd. eura zajmova iz programa SAFE, europskog instrumenta za financiranje zajedničke nabave obrambene opreme putem obveznica EU-a po povoljnijim uvjetima. Giorgetti nije odgovorio. Rok istječe krajem svibnja. Crosetto je 14. svibnja javno izrazio nezadovoljstvo, što je za talijansku vladu neuobičajen potez i otvoreno je pokazalo unutarnji zastoj (Il Sole 24 Ore).

Giorgettijeva računica je jednostavna: ne preuzimati 14,9 mlrd. eura novog obrambenog duga ako Komisija ne dopusti fleksibilnost i za energetske rashode. Ili paket, ili ništa.

Berlin ne popušta

Kancelar Friedrich Merz rekao je da je postojeće obrambeno izuzeće „već na granici prihvatljivoga”. Njemački Savezni ured za reviziju upozorio je da obrambena iznimka može postati „standardno pravilo za gomilanje duga”, jer bi više od 96 posto planiranog saveznog zaduživanja za 2029. bilo obuhvaćeno izuzećem.

Njemačka će 2026. za vlastite mjere ublažavanja energetskih troškova izdvojiti oko 10 mlrd. eura: kroz smanjenje poreza na gorivo, subvencije mrežnih naknada i niže poreze na električnu energiju za proizvođače (Bundesregierung). No Berlin to financira unutar postojećih proračunskih ograničenja, bez traženja europskog izuzeća. Ministar financija Lars Klingbeil dao je do znanja da bi od 2030. čak i obrambena izuzeća trebalo ograničiti na jedan posto BDP-a. Neovisni ekonomisti koji savjetuju njemačku vladu izravno su ga upozorili da njemački rast potrošnje od 5,75 posto već premašuje dopuštenih 4,5 posto prema pravilima EU-a.

Protivljenje je podržala i Nizozemska. „Odgovor na šokove ne može biti još više duga”, poručio je Haag.

Europa je fiskalna pravila reformirala prije jedva dvije godine. Obrambeno izuzeće bilo je prva pukotina u novom okviru. Ako se isti status prizna i energetskim rashodima, sljedeći zahtjevi lako bi mogli doći za prilagodbu klimatskim promjenama ili troškove migracija. Svako novo izuzeće slabi ograničenja potrošnje zbog kojih je reforma iz 2024. uopće uvedena. Kako je to sažeo jedan zastupnik CDU-a: „Tko stalno proglašava gospodarsko izvanredno stanje, pravila poput kočnice zaduživanja čini trajno suvišnima.”

Meloni mora odlučiti do kraja mjeseca. Može prihvatiti obrambene zajmove iz programa SAFE i preuzeti fiskalni trošak, ili se kladiti da će Komisija i Berlin prvi popustiti.