EU ne popušta oko grčkih i talijanskih računa

Grčka i Italija zatražile su od EU-a dopuštenje da prekorače dogovorene proračunske limite kako bi ublažile ovogodišnje zimske račune za energiju. Europska komisija odbila je taj zahtjev nakon sastanka ministara financija država europodručja 8. listopada (Reuters). Bruxelles je podupro užu mogućnost: dodatni prostor za ulaganja koja dugoročno smanjuju uvoz fosilnih goriva. Pomoć za sadašnje račune i dalje mora stati u postojeća ograničenja rashoda svake države.

Dva pisma, isti argument

Premijeri Kyriakos Mitsotakis i Giorgia Meloni pisali su predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Mitsotakis tvrdi da bi Atena, ako skuplja energija donese više prihoda od PDV-a (poreza na dodanu vrijednost koji se naplaćuje pri većini kupnji) nego što je planirala, dio tog viška trebala moći potrošiti na privremenu, ciljanu pomoć bez prekoračenja gornje granice rashoda (grčki premijer). Kao skupinu u teškoćama naveo je ribare, ali nije objavio procjenu troška ni uvjete za dodjelu pomoći.

Talijanski ministar financija Giancarlo Giorgetti iznio je sličan argument. Prema njegovim riječima, dogovoreni ciljevi potrošnje temeljili su se na inflaciji od 1,8 posto, dok je rujanski podatak pokazao 4,1 posto. Želi da EU uzme u obzir tu razliku pri procjeni poštuje li Italija dogovor (Reuters). Rim je već razmatrao usmjeravanje dodatnih poreznih prihoda u pomoć za troškove goriva (To Brief).

Politički pritisak je razumljiv: cijene energije u europodručju u rujnu su bile 18,8 posto više nego godinu ranije (Eurostat). Ta brojka objašnjava zašto ministri žele djelovati, ali ne pokazuje koliko je dodatnog PDV-a prikupila Atena ni koliko prostora ima Rim. Nijedna vlada nije objavila te podatke.

Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis odgovorio je da EU ne može neprestano uvoditi nove oblike fiskalne fleksibilnosti, iako je rekao da će Komisija podrobnije razmotriti oba zahtjeva (ANSA).

Zašto veći porezni prihodi ne podižu gornju granicu

Proračunsko pravilo EU-a ograničava rast „neto rashoda” — približno, državne potrošnje umanjene za kamate — prema višegodišnjoj putanji koju svaka država dogovara s Vijećem, u kojem sjede nacionalni ministri financija.

Ograničenje se odnosi samo na rashode, pa prihodi uopće ne ulaze u izračun. Ako skuplja energija poveća prihode od PDV-a, gornja granica ostaje ista. Time se sprečava da jednogodišnji višak prihoda preraste u rashode koji traju i nakon što višak nestane. Giorgettijev je prigovor suprotan: kad cijene rastu brže od planiranoga, za isti iznos rashoda može se kupiti manje.

U praksi to znači da vlade i dalje mogu financirati pomoć za energiju, ali samo ako pronađu prostor unutar postojeće rashodne putanje (napomena službi Komisije). Atena i Rim tako imaju dvije mogućnosti. Pomoć unutar ograničenja znači da u proračunu treba smanjiti ili odgoditi neku drugu stavku. Za prekoračenje je potrebno odobrenje EU-a, a dodatni bi se rashodi vjerojatno financirali novim zaduživanjem koje će vratiti budući porezni obveznici.

Iznimka koju Bruxelles podupire

Put koji je Bruxelles podupro vodi preko nacionalne klauzule za odstupanje, postojeće odredbe koja državi privremeno dopušta rashode iznad dogovorene putanje. Komisija je u kolovozu njezinu primjenu proširila s obrane na projekte koji trajno smanjuju ovisnost o uvozu fosilnih goriva (upute Komisije). U Grčkoj su među prihvatljivim rashodima i dizalice topline (preporuka Komisije o Grčkoj).

Dodatni prostor je ograničen: najviše 0,3 posto BDP-a (bruto domaćeg proizvoda, ukupne vrijednosti svega što gospodarstvo proizvede u godini) godišnje i ukupno 0,6 posto u razdoblju 2026.–2028. (upute Komisije).

Od te koristi imaju druge skupine. Subvencija za dizalicu topline najprije pomaže kućanstvima i poduzećima koja mogu naručiti radove, kao i izvođačima koji ih obavljaju. Podstanar koji se ove zime suočava s visokim računom od nje kratkoročno ima malo koristi.

Odobravanje zahtjeva još traje. Grčki je predmet na dnevnom redu današnje sjednice ministara financija, koji donose formalnu odluku (dnevni red ECOFIN-a). Komisija je 8. listopada izdala preporuku za Italiju (preporuka Komisije o Italiji), pa Rim još čeka odluku Vijeća.

Čelnici EU-a razgovarat će o pomoći za energiju na sastanku 15. i 16. listopada (Costino pismo poziva). Datum odluke Komisije i Vijeća o širim zahtjevima nije određen. Zasad je Komisija poduprla dodatni prostor za prihvatljiva energetska ulaganja, uz formalno odobrenje. Nijedna vlada nije dobila dodatni prostor za neposredno smanjenje računa, pa će se svaka pomoć koju Atena ili Rim ponude ove zime morati financirati iz rashoda koje su već planirali.