EU cilja 1.600 ruskih veza

Kaja Kallas, visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku, najavila je da će Unija ove jeseni predložiti svoj „najdalekosežniji” paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na otprilike 1.600 osoba i subjekata povezanih s ruskom vojnom industrijom (Reuters, Euronews). Popis bi mogao biti predstavljen početkom rujna, a usvajanje se planira za listopad (Internazionale). Zasad, međutim, nema javno dostupnog nacrta, priloga s imenima ni odluke Vijeća.

Kallas može predložiti paket i politički ga uokviriti. No Vijeće, u kojem države članice odlučuju o vanjskoj politici, mora se usuglasiti jednoglasno prema članku 31. Ugovora o Europskoj uniji. Tek potom obvezujuća gospodarska ograničenja dobivaju pravnu snagu na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a provedba prelazi na nacionalna tijela. Upravo taj lanac odlučuje hoće li 1.600 imena postati stvarni pritisak na ruski vojni sustav ili još jedan administrativni popis.

Popisi, a ne cijele industrije

Važniji od same brojke jest izbor instrumenta. Jesenski paket, prema dostupnim informacijama, neće uvoditi nove zabrane za cijele industrije ni velike trgovinske tokove: neće biti promjena ograničenja cijene ruske nafte ni dodatnih mjera za brodarstvo (Internazionale, Portfolio). Umjesto toga, predviđeno je zamrzavanje imovine i zabrana poslovanja s ruskim proizvođačima oružja, posrednicima u nabavi i trgovcima koji prodaju civilnu robu koja završava u vojnim sustavima.

Takvo sužavanje nije slučajno. Dvadeset prvi paket sankcija, usvojen 23. srpnja (Skadden), pokazao je što se događa kada mjere zahvate sektore koji pojedine članice izravno koštaju. Grčka, s velikim brodarskim interesima, iskoristila je pravo veta kako bi izborila izuzeće za prijevoz ukapljenog prirodnog plina prije nego što je pristala na paket (The Irish Times, Brussels Signal). Mađarske crvene crte oko ruskoga nuklearnog goriva i projekta Paks II, nuklearne elektrane financirane ruskim novcem, ostaju čvrsto postavljene (Portfolio). Jednoglasnost svakoj vladi koja kod kuće plaća političku ili gospodarsku cijenu daje mogućnost da pristanak zamijeni za izuzeće. Ograničavanjem jesenskog paketa na popise imena Bruxelles zaobilazi upravo te sukobe.

Cijena takvog pristupa jasna je: 1.600 subjekata lakše je politički usvojiti nego operativno dokazati. Izraz „najdalekosežniji” uvjerljiv je ako se mjeri brojem imena. Hoće li time Rusija doista teže nabavljati ono što joj treba za rat, zasad nije dokazano.

Učinak odlučuje provedba

Teret provedbe neće biti jednako raspoređen. Njemačke tvrtke koje prodaju precizne strojeve, elektroniku i zrakoplovne komponente već se suočavaju sa sve strožim provjerama jer svaki novi paket proširuje popise zabranjenih poslovnih strana (Skadden). Nizozemska ima vlastitu izloženost preko ASML-a, proizvođača opreme za čipove, čiji su izvozni nadzori pooštreni nacionalnom odlukom 2023. godine (Rijksoverheid). Upravo će takve kompanije morati uspoređivati 1.600 novih imena sa svojim popisima kupaca.

Kina dodatno otežava računicu. Nakon što je 21. paket obuhvatio subjekte u Kini i Hong Kongu (Chambers EU), Peking je nizozemskog brodograditelja Koninklijke IHC i još trinaest europskih tvrtki stavio na vlastiti popis izvozne kontrole (Handelsblatt). Paket koji se oslanja pretežno na pojedinačna imenovanja mogao bi smanjiti rizik nove kineske odmazde, ali samo ako nova imena ne zahvate kineske posrednike.

Sankcije djeluju tek kada izvoznici provjeravaju kupce, banke zaustavljaju sumnjiva plaćanja, a carinska tijela presreću robu pod nadzorom. Europska unija je 2024. godine kriminalizirala izbjegavanje sankcija Direktivom 2024/1226. Istražitelji pod austrijskim vodstvom razbili su najmanje jednu mrežu koja je sankcionirane alatne strojeve preko Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i srednje Azije usmjeravala prema ruskim tvornicama oružja (n-tv). Alati postoje. Otvoreno je pitanje pokrivenosti.

Prema jednoj istrazi otvorenih izvora, zapadne komponente i dobavni pravci koji nisu obuhvaćeni sankcijama i dalje se pojavljuju u ruskim raketnim sustavima (ISANS). Provedba ne zakazuje posvuda, ali ne prestiže dovoljno brzo mreže preusmjeravanja.

Šesnaest stotina imena podiže cijenu opskrbe ruske ratne industrije (Reuters). Hoće li je podići dovoljno, ovisit će o onome što se dogodi nakon objave u Službenom listu Europske unije, pravnom glasilu u kojem sankcije postaju obvezujuće. Nacionalni carinici, bankarski odjeli za usklađenost i agencije za izvoznu kontrolu odlučit će hoće li nova imena postati radni nalog ili dokument za arhivu. Kallas je dala političko obećanje. Dvadeset sedam glavnih gradova još mora isporučiti pravni tekst, a njihove službe provedbu.