EU još ne objavljuje imena 1,646 ruskih meta

Veleposlanici država članica EU-a 7. listopada dogovorili su sankcije protiv 1.646 osoba i tvrtki povezanih s Rusijom (Kyiv Independent, Defence24). Ministri vanjskih poslova trebali bi usvojiti mjere 12. listopada, a imena će biti objavljena tek tada (Euronews). Po novom popisu dosad nije zamrznuta nikakva imovina. Njegov će učinak ovisiti o tome hoće li obuhvatiti dobavljače i kanale plaćanja koji održavaju rusku proizvodnju oružja.

Koga popis cilja

Većinu čine ruski proizvođači oružja i njihovi dobavljači. Manja skupina od 77 osoba povezana je s izborima za Državnu dumu, donji dom ruskog parlamenta, koje je Moskva održala na okupiranom ukrajinskom području. U njoj su kandidati i dužnosnici koji su organizirali glasovanje (Defence24). Time se Moskvu kažnjava zbog polaganja prava na upravljanje okupiranim područjem. Ostatak popisa usmjeren je na sposobnost Rusije da nastavi rat.

Popis je sastavila Europska služba za vanjsko djelovanje, diplomatska služba EU-a. Diplomati koji su izvijestili Reuters kažu da se više od polovice unosa povezanih s vojnom industrijom odnosi na balističke projektile — od istraživačkih laboratorija do raketnog goriva i motora (Reuters). Te se tvrdnje zasad ne mogu provjeriti jer prilog s imenima meta još nije objavljen.

Ako ministri usvoje mjere, paket će predstavljati opsežan pritisak na rusku vojnu industriju, kakav su dužnosnici najavili u kolovozu (To Brief).

Što sankcioniranje znači i kada počinje

Veleposlanici su se sastali u Coreperu, Odboru stalnih predstavnika koji priprema odluke ministara EU-a. Njihov je dogovor politički, ali još nema pravnu snagu. Za sankcije je potrebna jednoglasna suglasnost vlada država članica, pa ih svaka od njih još može blokirati prije nego što zamrzavanje stupi na snagu (Council).

Kad sankcioniranje stupi na snagu, mora se zamrznuti sva imovina u EU-u koju sankcionirana osoba ili tvrtka posjeduje ili nadzire. Nitko joj ne smije izravno ni preko posrednika staviti na raspolaganje novac ili gospodarske resurse (EUR-Lex). Te mjere provode banke, tvrtke i carinici u svim državama članicama. Ne mogu provjeravati transakcije prema imenima koja im nisu poznata.

Gdje bi pritisak mogao djelovati

Dosadašnji krugovi sankcija pokazuju da se Rusija prilagođava, umjesto da ostaje bez potrebne robe. Kijevska ekonomska škola prati elektroničke komponente i alatne strojeve koji su Rusiji najpotrebniji za proizvodnju oružja. Prema njezinu izvješću za drugo tromjesečje 2026., Kina je osigurala oko 75 posto ruskog prijavljenog uvoza te robe (KSE). To ima izravnu posljedicu za novi popis: ruska tvornica projektila koja dijelove nabavlja u Kini i posluje preko ruskih banaka malo će osjetiti posljedice objave svojeg imena.

Pritisak će vjerojatnije pogoditi one koji prevoze robu. Finska carina istražuje slučaj hidraulične opreme vrijedne oko 5,9 milijuna eura, za koju se sumnja da je otpremljena u Rusiju uz dokumentaciju u kojoj su kao odredišta navedeni Kazahstan i Turska (Finnish Customs). Riječ je o sumnji, a ne o osuđujućoj presudi, i slučaj nije povezan s novim popisom. Ipak, pokazuje jedan kanal koji bi zamrzavanje moglo prekinuti: prijevoz opreme kroz treće zemlje uz dokumente koji prikrivaju njezino stvarno odredište.

Sam broj od 1.646 malo govori o učinku paketa. Ako prilog uglavnom obuhvati ruske tvornice bez europskih bankovnih računa, kupaca ili poslovnih partnera, zamrzavanje neće imati mnogo učinka, ma koliko popis bio dug. Ako se na njemu nađu trgovačke kuće, prijevozničke tvrtke i posrednici u plaćanju koji ovise o europskim bankama i kupcima, opskrba ruskih raketnih pogona mogla bi postati sporija i skuplja. Zasad je jasno samo da su vlade dogovorile velik broj imena. Hoće li odabrati odgovarajuće mete, znat će se tek nakon objave popisa.