SAD prijeti odmazdom zbog satelitskih pravila EU-a

EU želi europskim tvrtkama povećati izglede za pristup frekvencijama koje satelitima omogućuju izravnu vezu s običnim mobitelima, a Washington upozorava na moguće posljedice. Andrew Puzder, američki veleposlanik pri EU-u, rekao je da bi europske tvrtke mogle biti izložene odmazdi s vrlo teškim posljedicama ako Bruxelles ograniči američke satelitske konkurente (Financial Times). SpaceX nema zajamčeno pravo na sljedeće dozvole, a europska prednost kojoj se Puzder protivi još se može izmijeniti prije donošenja zakona.

Prijetnja je zasad neodređena jer Puzder nije naveo ni carinu, ni tvrtku koja bi bila pogođena, ni rok. Prihvaća da EU može zaštititi osjetljive državne komunikacije, ali se protivi tržišnim pravilima za koja tvrdi da slabe američke konkurente. Prema izvješćima, Europska komisija odgovorila je da je cilj plana uključiti više dobavljača, a istodobno ostaviti mogućnost nadmetanja i tvrtkama izvan EU-a (investingLive). SAD još nije pokrenuo nikakvu trgovinsku mjeru.

Što Bruxelles želi dodijeliti

Nacrt zakona određuje tko će smjeti slati mobilne signale iz svemira prema standardnim mobitelima nakon što sadašnje dozvole isteknu u svibnju 2027. (Europska parlamentarna istraživačka služba). Satelit koji koristi te frekvencije radi poput vrlo udaljenog odašiljača mobilne mreže i može dosegnuti mobitel ondje gdje zemaljske mreže ne rade. Starlinkov satelitski internet, koji se koristi uz posebnu antenu, zasebna je usluga.

Prijedlog Komisije postavlja i ciljeve pokrivenosti. Svaka tvrtka koja dobije komercijalnu dozvolu morala bi u roku od pet godina od početka pružanja usluge pokriti 95 posto stanovništva i 90 posto kopnene površine u svakoj državi članici (prijedlog Komisije). Ti bi se ciljevi primjenjivali na sve odabrane tvrtke, europske i strane.

Frekvencijski pojas podijelio bi se na šest blokova. Dva bi bila namijenjena sigurnom državnom sustavu povezanom s IRIS², planiranom satelitskom konstelacijom EU-a (EPRS). Preostala četiri bloka bila bi komercijalna. Prijedlog daje prednost novim tvrtkama pod kontrolom EU-a za dva bloka, dok bi se za druga dva mogle natjecati i strane tvrtke koje ispune uvjete o sigurnosti i podacima (prijedlog Komisije, EPRS). Operater izvan Europe mogao bi se prijaviti, ali bi za polovicu komercijalnog kapaciteta krenuo iz lošijeg položaja.

Zašto SpaceX želi sudjelovati

Sadašnja prava pripadaju tvrtkama Viasat i EchoStar, koje je EU odabrao 2009. godine (EPRS). U rujnu 2025. EchoStar je pristao prodati SpaceX-u svoju frekvencijsku imovinu. U rasporedu transakcije izričito se navodi paneuropsko odobrenje za frekvencijski pojas od 2 GHz (dokument podnesen Komisiji za vrijednosne papire i burze). Ugovor o prodaji, međutim, ne prenosi dozvolu EU-a, a dostupni dokumenti ne pokazuju da je prijenos odobren. Čak i kada bi do njega došlo, kupnja dozvole pred sam istek ne bi odlučila kome će pripasti prava nakon toga.

SpaceX se usprotivio predloženom modelu. U podnesku o kojem je izvijestio Le Monde u srpnju, upozorio je da bi ograničavanje stranih pružatelja usluga na blokove otvorene svim ponuditeljima moglo narušiti kvalitetu usluge. Tvrtka je navela i da bi podjela mogla izazvati smetnje uz granice, primjerice između Poljske i Ukrajine (Le Monde). Riječ je o tvrdnjama tvrtke koje nitko nije neovisno provjerio.

Europska prednost mogla bi koristiti i postojećim telekomunikacijskim tvrtkama. Telefónica, Orange, Vodafone i Deutsche Telekom vodili su preliminarne razgovore o zajedničkoj ponudi (Politico). Vlastita konstelacija EU-a stići će kasnije: prvi sateliti IRIS² planirani su za 2029. godinu (ESA). Prednost za tvrtke pod kontrolom EU-a ima smisla samo ako neka od njih uspije izgraditi funkcionalnu uslugu.

Tko odlučuje i što bi promijenio tekst država članica

Europski parlament i države članice, koje u Vijeću Europske unije pregovaraju o zakonima, moraju odobriti uredbu. Austrijska zastupnica Angelika Winzig vodi predmet u parlamentarnom odboru za industriju, koji do 18. listopada nije glasovao (proceduralni spis Parlamenta). Nakon donošenja zakona, Komisija bi još morala provesti odabir i izabrati dobitnike dozvola.

Stajalište država članica jasnije je. Irska, koja predsjeda pregovorima u Vijeću, 24. rujna predložila je kompromis kojim bi se skratilo predloženo dvogodišnje produljenje dozvola sadašnjih nositelja (kompromisni prijedlog Vijeća). Veća se promjena odnosi na prednost za europske tvrtke: ona se iz obvezujućih članaka zakona premješta u uvodne izjave, koje pojašnjavaju njegovu svrhu i usmjeravaju tumačenje. Tekst država članica time bi iskazao prednost za tvrtke pod kontrolom EU-a, ali im ne bi rezervirao ta dva bloka.

Puzder prijeti odmazdom zbog pravila koje se još piše. Zastupnici razmatraju prednost za europske tvrtke, no prema trenutačnom tekstu Vijeća ona bi usmjeravala Komisiju, a ne bila joj obvezujuća. Nijedna europska tvrtka ne bi imala zajamčenu dozvolu, a SpaceX bi se mogao natjecati za sva četiri komercijalna bloka. Europski parlament i države članice odlučit će hoće li se prednost pretvoriti u obvezujuću raspodjelu frekvencija.