EU otvara vrata mađarskom planu

Mađarski ministar financija András Kármán rekao je domaćim medijima da će u petak pasti „posljednja pravna prepreka” za povrat europskog novca u Mađarsku (24.hu). Govorio je o konkretnom proceduralnom koraku: ECOFIN, Vijeće ministara financija država članica EU-a, trebao bi odobriti izmijenjeni mađarski Plan oporavka i otpornosti, čime bi se Budimpešti otvorio pristup otprilike 10 milijardi eura iz fonda za oporavak nakon pandemije (Euronews). Za samo to glasanje Kármánova je formulacija točna. Za pitanje kada novac stvarno stiže, više nije.

Odobrenje je drugi od pet koraka

Mehanizam za oporavak i otpornost, europski postpandemijski fond u kojem se isplata novca veže uz provedbu reformi, funkcionira kao niz uvjeta. Europska komisija najprije ocjenjuje nacionalni plan. Zatim ga odobrava Vijeće. Novac se potom isplaćuje tek kada vlada ispuni dogovorene ciljeve, podnese zahtjev za isplatu i za svaku pojedinu tranšu prođe provjeru Komisije (Commission RRF, Council). Petak pokriva drugi korak. Treći, četvrti i peti ostaju otvoreni.

Mađarski preostali uvjeti neobično su zahtjevni. Plan uključuje takozvane „supermilestone”, koji nisu obične projektne kvačice, nego zahtjevi o upravljanju javnim novcem: zaštitne mehanizme protiv korupcije, pravila javne nabave i revizijske kontrole osmišljene kako bi se spriječilo da europski novac završi u politički povezanim mrežama (Euronews).

Budimpešta je već pripremila kanal za isplatu. Parlament je ubrzano usvojio zakone kojima se novac usmjerava preko MFB-a, državne razvojne banke (VG). Novi zakon cilja stvarne vlasnike poduzeća, odnosno osobe koje doista kontroliraju tvrtku, kako bi se spriječilo da povezani ponuditelji skrivaju interese iza praznih vlasničkih struktura (CMS). To jesu stvarni ustupci. No zakon o transparentnosti vrijedi onoliko koliko ga istražitelji i sudovi mogu primjenjivati neovisno.

Širi paket mogao bi dosegnuti do 16,4 milijarde eura, prema pisanju Daily Finlanda, navodno uključujući i kohezijski novac, dugoročna sredstva za regionalni razvoj, te sredstva vezana uz visoko obrazovanje i akademsku slobodu. Odbor Europskog parlamenta za proračun zakazao je raspravu za 14. srpnja (European Parliament), iako nijedan primarni dokument Komisije ili Vijeća zasad nije potvrdio točnu strukturu paketa.

Rokovi slabe Bruxelles

Pritisak nije samo politički. Mehanizam za oporavak i otpornost ima čvrste rokove za gubitak neiskorištenih sredstava: ako vlada ne uspije na vrijeme povući svoju omotnicu, nepotrošeni novac trajno propada. Mađarska je pod Orbánovom vladom već izgubila milijarde na taj način.

Taj pritisak sada djeluje u suprotnom smjeru. Bruxelles nakon isteka rokova gubi polugu pritiska, jer zadržavanje novca koji ionako propada više nikoga ne kažnjava. Što je rok bliži, to je zamrzavanje manje skupo za Budimpeštu, a skuplje za vjerodostojnost EU-a kao sustava koji novac veže uz uvjete.

Poljska pokazuje kako model izgleda nakon što se pristup jednom otvori. Prema TVN24, Poljska je do lipnja primila 34,15 milijardi eura, oko 62 posto svoje omotnice, kroz postupne tranše, a ne jednom isplatom. Poljski komentatori to nazivaju novom logikom europskog proračuna: „novac za reforme i ciljeve” (Rzeczpospolita). EU može otvoriti jedna vrata, a sljedeća zadržati zatvorenima.

Tko u Mađarskoj preuzima novac

Distribucijsko pitanje ovdje je ključno. Ako MFB kontrolira kanal financiranja, nadzor Komisije pomiče se prema početku lanca: Bruxelles provjerava sustave banke, a ne svakog krajnjeg korisnika. Time Budimpešta dobiva više prostora da odluči tko dobiva kredite, ugovore i projekte. To je struktura iz Orbánova razdoblja. Sadašnja ju je vlada preuzela gotovo u cijelosti.

Dobitnici i gubitnici ovise o tome funkcioniraju li stvarne provjere krajnjih korisnika. Općine, mala i srednja poduzeća, sveučilišta i javne službe dobivaju samo ako nadzor dopire dalje od MFB-ova ulaza u sustav. Državni izvođači i politički povezane tvrtke dobivaju ako ne dopire. Njemački proizvođači poput Mercedesa, koji prema FinanzNachrichtenu širi tvornicu u Kecskemétu ulaganjem od oko milijardu eura, prate taj proces jer pravna stabilnost i infrastruktura financirana europskim novcem izravno utječu na planiranje proizvodnje i pouzdanost dobavljača.

Uredba o uvjetovanosti vladavinom prava dopušta obustavu sredstava samo ondje gdje manjkavosti u upravljanju ugrožavaju zaštitu proračuna EU-a (Regulation 2020/2092). Ako je Mađarska ispunila postavljene uvjete, nastavak blokade stvara vlastiti pravni problem: uvjetovanost počinje nalikovati kazni, a buduće vlade gube razlog da uvjete uopće ispunjavaju.

Ako se u petak dogodi ono što se očekuje, Mađarska prelazi iz blokade u probni režim. Ne iz probnog režima u isplatu.