EU pokreće postupak protiv Bugarske

Bugarska je 1. siječnja 2025. ušla u eurozonu. Sedamnaest mjeseci kasnije, 3. lipnja, Europska komisija formalno će protiv nje otvoriti postupak prekomjernog manjka, fiskalni nadzor koji se pokreće kada proračunski manjak neke države prijeđe tri posto BDP-a. Nijedna zemlja dosad nije tako brzo nakon ulaska u eurozonu završila u toj fazi provedbe pravila.

Važnije je pitanje koga europska fiskalna pravila u praksi discipliniraju. Eurostat je potvrdio da je bugarski manjak u 2025. iznosio 3,5 posto BDP-a (Economic.bg, BTA). Komisija očekuje da će se pogoršati na 4,1 posto u 2026. i 4,3 posto u 2027. (BTA). Među deset država EU-a koje su već u postupku ili u njega ulaze, što je oko 37 posto Unije, Bugarska ima najniži manjak. Rumunjska je na 7,9 posto, Francuska na 5,1 posto, Slovačka na 4,5 posto.

Isti manjak, drukčiji tretman

Njemačka je 2025. imala manjak od 119,1 mlrd. eura, odnosno oko 3,5 posto BDP-a, prema podacima Destatisa. MMF procjenjuje da bi se do 2027. mogao približiti četiri posto. Ipak, protiv Njemačke se ne vodi postupak prekomjernog manjka. Berlin je aktivirao nacionalnu klauzulu o odstupanju, mehanizam koji dopušta dodatni manjak do 1,5 postotnih bodova za obrambenu potrošnju, a Vijeće ju je odobrilo bez prigovora. Bruegel je upozorio da je Komisija njemački fiskalni plan odobrila „bez stroge procjene pretpostavki”.

Bugarska je istu klauzulu aktivirala u srpnju 2025.. Kada bi se obrambeno odstupanje u potpunosti uračunalo, njezin manjak za 2025. stao bi unutar granice od tri posto. U njemačkom slučaju klauzula blokira postupak. U bugarskom ga samo ublažava. Taj obrazac nije nov: nijedna država osnivačica EU-a nikada nije kažnjena prema Paktu o stabilnosti i rastu, pravilniku koji postavlja granicu od tri posto. Kada su Francuska i Njemačka početkom 2000-ih kršile ista pravila, uspješno su lobirale za blažu provedbu.

Grčka, čiji je manjak 2009. dosegnuo 15,1 posto nakon godina statističkih prijevara, danas predsjeda Euroskupinom. U 2025. imala je višak od 1,7 posto (Europska komisija). Kako je primijetio slovački Institut za financijsku politiku, „tradicionalna podjela država EU-a na odgovorne i neodgovorne više ne vrijedi” (Denník N).

Što je puklo u Sofiji

Bugarski fiskalni problem nije nastao preko noći. Zemlja je u pet godina održala osam izbora. U eurozonu je ušla s tehničkom vladom, bez usvojenog proračuna i s rashodnim obvezama koje su već bile zapisane u zakonima. Automatska povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru podigla su trošak zaposlenih na 12,4 mlrd. eura u 2025., što je progutalo 30 posto prihoda.

Premijer Radev, koji je dužnost preuzeo u svibnju 2026., optužio je prethodnike za „financijske trikove”: ranije povlačenje poreznih uplata i izvanredne dividende iz državnih poduzeća. Bivši ministar financija Klisurski odgovorio je da je Eurostat provjerio sve podatke. Ekonomist Šterjo Nožarov vrijednost spornih poteza procjenjuje na oko 900 mil. eura. Obje tvrdnje mogu istodobno stajati: računovodstvo je bilo zakonito, ali je fiskalnu putanju prikazivalo zdravijom nego što jest.

Što slijedi

Izvješće od 3. lipnja otvara postupak. Bugarska ima šest mjeseci za predstavljanje korektivnih mjera. Reformirani okvir postupka prekomjernog manjka produljuje razdoblje prilagodbe s četiri na sedam godina za države koje se obvežu na strukturne reforme, što je put koji bi Sofija mogla iskoristiti ako dobije stabilnu vladu. Novčane kazne dosad nisu izrečene nikome.

Stvarna poluga pritiska moguća je obustava strukturnih fondova EU-a, novca o kojem Bugarska snažno ovisi jer joj je BDP po stanovniku oko 60 posto prosjeka Unije. Zemlja je iskoristila samo 53 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a sve isplate moraju biti dovršene do kraja godine. Izvan službenih knjiga stoji još jedan rizik: Lukoilova trgovačka podružnica Litasco podnijela je arbitražni zahtjev od 3 mlrd. eura protiv Bugarske zbog državnog preuzimanja rafinerijske imovine. Ako Bugarska izgubi, jednokratni trošak vrijedan oko tri posto BDP-a naglo bi pogoršao sliku manjka.

Za vjerodostojan korektivni plan potrebni su funkcionalna vlada i usvojeni proračun. Bugarska trenutačno nema ni jedno ni drugo. Kada deset država probija istu granicu, a najviše pozornosti dobiva najnovija i jedna od manjih članica eurozone, pravila sve manje izgledaju kao čista ekonomija, a sve više kao europska hijerarhija.