EU važe povlačenje tužbe od €10bn

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je u srijedu eurozastupnicima da će se obratiti cijelom Parlamentu o dva predmeta: postupku iz članka 7., ugovornom mehanizmu EU-a za sankcioniranje država članica koje krše demokratske norme, i zasebnoj tužbi protiv Europske komisije zbog milijardi eura odmrznutih Mađarskoj 2023. godine (Telex). Oba koraka slijede nakon zahtjeva mađarskog premijera Pétera Magyara, koji tvrdi da pravni spor sada ugrožava europski novac potreban njegovoj reformskoj vladi, a ne Orbánovu sustavu (The Straits Times/Reuters).

Tužba ima stvarnu snagu

Članak 7. privlači političku pozornost. Parlament je postupak protiv Mađarske pokrenuo u rujnu 2018.. Otad predmet stoji među otvorenim postupcima Vijeća, jer za višu razinu sankcija treba jednoglasnost šefova država i vlada, što znači da ga može zaustaviti i jedna članica. Eurozastupnici su u travnju 2024. rezolucijom pozvali Vijeće, u kojem sjede vlade država članica, da djeluje. Nije se dogodilo ništa. Članak 7. Mađarsku je politički obilježio, ali Budimpeštu nije stajao ni centa.

Tužba je drukčija. Predmet C-225/24 pred Sudom Europske unije osporava odluku Komisije iz prosinca 2023. da odmrzne približno 10,2 mlrd. eura mađarskih kohezijskih sredstava, odnosno novca EU-a namijenjenog smanjivanju gospodarskih razlika među regijama (CURIA). Parlament tvrdi da je Komisija novac pustila bez provjere je li Mađarska doista provela reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije koje su bile uvjet za pristup sredstvima.

Nezavisna odvjetnica Tamara Ćapeta u veljači 2026. stala je na stranu Parlamenta. Sudu je predložila da poništi odluku Komisije, uz obrazloženje da su reforme morale biti „na snazi i učinkovito primijenjene” prije isplate sredstava. Mišljenja nezavisnih odvjetnika ne obvezuju Sud, ali ih suci u većini slučajeva slijede. Ako se to dogodi i ovdje, bit će utvrđeno da se odluke Komisije o odmrzavanju sredstava mogu osporavati pred sudom, a ne samo politički raspravljati. Time bi se promijenio način na koji uvjetovanost, odnosno vezanje europskog novca uz reformske obveze, funkcionira za svaku državu članicu.

Zamka nagrađivanja obećanja

Magyarov argument na prvi pogled ima logiku. U travnju 2026. pobijedio je Orbána, u svibnju je s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen dogovorio okvir reformi u zamjenu za 16,4 mlrd. eura, a sada tvrdi da tužba pogađa novac potreban njegovoj vladi za ispunjavanje protukorupcijskih obveza, uključujući pristupanje Uredu europskog javnog tužitelja, tijelu EU-a koje istražuje prekogranične prijevare. Odustajanje od postupka, smatra Magyar, uklonilo bi pravnu sjenu nad reformama koje su već pokrenute (The Straits Times/Reuters).

Komisija je, međutim, već razvila obrazac. Sredstva je Mađarskoj odmrznula ili za njih otvorila put tri puta: pod Orbánom 2023., Poljskoj nakon povratka Donalda Tuska 2024. i Magyaru 2026. godine. Svaki put krenula je prije nego što je neovisna provjera potvrdila da reforme djeluju u praksi, a ne samo na papiru. Parlamentarna izvjestiteljica za Mađarsku Tineke Strik rekla je da će misija za utvrđivanje činjenica u listopadu procijeniti rezultate prije bilo kakvog prijedloga za povlačenje postupka iz članka 7. (Telex). Odustajanje od tužbe prije tog posjeta i prije presude Suda poslalo bi poruku da sama politička promjena završava pravni nadzor.

Ta bi poruka imala posljedice izvan Budimpešte. Ranije izvještavanje To Briefa pokazalo je da je poljska vlada mađarski zaokret vidjela kao praktičan način za deblokiranje povrata iz Europskog instrumenta mirovne pomoći i koordinacije pomoći Ukrajini, koje je Orbán bio zaustavio. Ako se uvjetovanost može preokrenuti čim dođe prijateljskija vlada, alat gubi vjerodostojnost prije sljedeće ozbiljne provjere.

Što ostaje otvoreno

Sud Europske unije još nije odlučio u predmetu C-225/24. Ako Parlament povuče tužbu prije presude, nestaje mogućnost uspostave presedana o sudskoj provjerljivosti takvih odluka. Ako Sud poništi odluku Komisije nakon što se Parlament politički povukao, obje institucije ulaze u pravni problem: postojala bi sudska ocjena da novac nije smio biti isplaćen, ali nijedna ne bi bila jasno postavljena da po njoj postupi prema članku 266. UFEU-a, odredbi koja institucijama nalaže provedbu presuda Suda.

Magyarove namjere mogu biti stvarne. Problem je što EU još nema pouzdan način da razlikuje stvarnu reformu od odigrane reforme prije nego što stignu činjenice. Parlamentarni posjet u listopadu prvi je trenutak u kojem se te činjenice mogu provjeriti, a Magyar od eurozastupnika traži da se razoružaju prije nego što se to dogodi.