Europa kasni u pregovorima o Ukrajini

Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner u subotu su iz Moskve otputovali u Kijev, čime je prvi put u ovom posredničkom formatu uspostavljena američka diplomatska linija između dviju prijestolnica. S Volodimirom Zelenskim održali su tri kruga razgovora, a u završnom su se sastanku priključili savjetnici za nacionalnu sigurnost iz Britanije, Francuske i Njemačke (AP). Nakon više od tri sata razgovora s Vladimirom Putinom, američki izaslanici u Kijev nisu donijeli javno predstavljen mirovni tekst, prekid vatre ni dogovoreni okvir pregovora (Republic/Reuters). Proces se pomaknuo, ali sadržaj zasad nije.

Najprije Moskva, zatim svi ostali

Razgovori su pokazali da postoje tri pregovaračka kanala. Prvi ide između Washingtona i Moskve: Witkoff i Kushner saslušali su Putinovo stajalište, a pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov razgovore je ocijenio „korisnima”, istodobno tvrdeći da Rusija pobjeđuje na bojištu (Republic/Reuters). Drugi kanal vodi između Washingtona i Kijeva: Zelenski je otvorio pitanja teritorija, projektila Patriot, sigurnosnih jamstava i potpore za zimu (Kyiv Independent). Europa je ušla tek u trećem koraku. Savjetnici E3, odnosno Britanije, Francuske i Njemačke kao skupine koja nastupa radi zaštite europskih interesa, pridružili su se završnom sastanku sa Zelenskim. Sve su strane pristale ponovno se sastati, ali mjesto novog susreta nije određeno (BR24, Il Fatto Quotidiano).

Redoslijed nije tehnički detalj. Washington je najprije saslušao Moskvu, a zatim u Kijevu ispitao što se od toga uopće može prenijeti u pregovarački okvir. Finski analitičar Henri Vanhanen dinamiku je opisao izravno: Sjedinjene Države provjeravaju što Rusija nudi, pa zatim ispituju može li Ukrajina s time živjeti (Verkkouutiset). Europa je za stol došla nakon što je dnevni red već bio oblikovan.

Donjeck je zapreka koja se ne miče

Najteže pitanje ostaje teritorij. Rusija ne traži samo područja koja drži pod okupacijom, nego puni opseg četiriju ukrajinskih regija za koje tvrdi da ih je pripojila, uključujući dijelove koji su i dalje pod ukrajinskom kontrolom (Seznam Zprávy). Izvor blizak Kremlju rekao je Reutersu da nema „nikakve šanse” za dogovor o crti bojišnice dok Putin ne zauzme ostatak Donjecka, za što Moskva vjeruje da bi se moglo dogoditi do kraja godine (AP). Zelenski je priznao da to pitanje „ostaje relevantno”, ali je dodao da se može riješiti samo na razini predsjednika. Time ostavlja prostor za razgovor, a da pritom ne daje teritorijalni ustupak.

Europa ima utjecaj koji još ne zna pretvoriti u pregovaračku snagu

Europske vlade ne mogu potpisati predaju ukrajinskog teritorija niti same zajamčiti mir. No kontroliraju instrumente bez kojih bi svaki dogovor teško opstao. Oko 210 mlrd. eura zamrznute imovine ruske središnje banke nalazi se u Euroclearu, belgijskoj klirinškoj kući, što Europi daje nadzor nad novcem koji Rusija želi natrag (Euronews). Sankcije Europske unije obuhvaćaju tisuće ruskih pojedinaca i pravnih osoba, a njihovo ukidanje traži jednoglasnost svih 27 država članica. Europska komisija odobrila je 6,1 mlrd. eura za ukrajinsku nabavu sustava protuzračne i proturaketne obrane (EEAS). Njemačka je preko svoje državne razvojne banke namijenila 250 mil. eura za hitne popravke energetske infrastrukture (MDR).

Svaki od tih instrumenata ima vlastitu prepreku. Belgija odbija osloboditi glavnicu zamrznute imovine bez podjele rizika na razini cijele Europske unije; ministar vanjskih poslova Maxime Prévot upozorio je da potezi nalik zapljeni nose „vrlo značajne rizike” (Le Soir). Švedska, Nizozemska, Španjolska i Poljska odgovorile su zajedničkim pismom u kojem od Komisije traže da odgovornost raspodijeli na sve države članice (Dutch government). Kad je riječ o oružju, visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas pozvala je države koje imaju presretače Patriot pred istekom roka uporabe da ih pošalju Ukrajini, ali nacionalne vlade nisu bile spremne isprazniti vlastite zalihe (ABC). Novac postoji. Politička volja da se pretvori u pregovaračku polugu zasad ne postoji u istoj mjeri.

Najjasnija poruka koju je Zelenski poslao iz kijevskih razgovora nije se odnosila na mirovni sporazum, nego na preživljavanje zime. Zatražio je paket koji bi obuhvatio protuzračnu obranu, energetsku infrastrukturu i moguće američke isporuke ukapljenog prirodnog plina (Kyiv Independent). Taj zahtjev pokazuje osnovni problem vremena: zima dolazi brže od diplomacije, a Ukrajini su obveze potrebne prije nego što se oblikuje bilo kakav mirovni okvir.

Ova diplomatska razmjena pokazala je da Kijev i E3 više nisu izvan razgovora. Ali pristup nije isto što i kontrola. Europski novac, zamrznuta ruska imovina i zalihe oružja daju Europi stvarnu težinu u svakom mogućem dogovoru. Hoće li se ta težina pretvoriti u stvarni utjecaj na pregovore ili će europski čelnici ostati savjetnici u američkom procesu, od kojih se očekuje da plate posljedice odluka koje nisu oblikovali, pitanje je na koje mora odgovoriti sljedeći krug.