Oreshnik zaobilazi europsku obranu

Rusija je 24. svibnja protiv Kijeva upotrijebila balističku raketu srednjeg dometa Orešnik, sposobnu nositi nuklearnu bojevu glavu. Bila je to središnja točka najvećeg zračnog napada u ovom ratu: oko 600 bespilotnih letjelica i 90 projektila u jednoj noći. Poginule su najmanje četiri osobe, a više od 100 ih je ranjeno. Među pogođenim ciljevima bili su ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova, studio njemačke javne televizije ARD i rezidencija albanskog veleposlanika (Kyiv Independent, Deutschlandfunk). Nijedan sustav protuzračne i proturaketne obrane raspoređen u Ukrajini, ni bilo gdje u Europi, ne može pouzdano presresti to oružje.

Poljsko Operativno zapovjedništvo podiglo je borbene zrakoplove na više od tri sata, u preventivnom obrambenom postupku NATO-a, nakon što je putanja projektila krenula prema istočnoj poljskoj granici (Euronews PL). To nije bio diplomatski prosvjed, nego vojna aktivacija na teritoriju Saveza, izazvana oružjem koje se kreće prebrzo da bi ga zemaljski presretači mogli sustići.

Zašto ga europski arsenal ne može zaustaviti

Orešnik pripada razredu balističkih raketa srednjeg dometa, odnosno IRBM-u: riječ je o oružju dosega od 3.000 do 5.500 kilometara, projektiranom za nošenje nuklearnih bojevih glava. Njegove bojeve glave pri ponovnom ulasku u atmosferu postižu brzinu Macha 10 i razdvajaju se u više neovisno usmjeravanih podstreljiva. Pri takvoj brzini oko svake bojeve glave nastaje ionizirana plazma, koja zasljepljuje radare za upravljanje paljbom, upravo one koji presretače vode prema cilju (ifrankivchanyn.com).

Njemačkih devet sustava IRIS-T učinkoviti su protiv krstarećih projektila, ali ne mogu zahvatiti balističku prijetnju te vrste (Defence Ukraine). Patriot na tim brzinama gubi učinkovitost. Arrow-3, jedini europski sustav razvijen za ovu klasu projektila, neće dosegnuti punu operativnu sposobnost prije 2030. godine (JNS).

Francusko-talijanski SAMP/T NG, nova generacija zemlja-zrak sustava, trebao bi ove godine biti borbeno ispitan u Ukrajini protiv ruskih balističkih projektila (Army Recognition). Može li se nositi s podstreljivima Orešnika, zasad nije dokazano.

Vladimir Putin rekao je da bi „nekoliko takvih projektila, čak i s konvencionalnim bojevim glavama, moglo imati razoran učinak usporediv s nuklearnim udarom”. Oružje može nositi konvencionalni teret, ali je projektirano i za nuklearni. Svaka njegova uporaba namjerno održava tu dvosmislenost. Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas nazvala je raspoređivanje Orešnika „neodgovornim nuklearnim balansiranjem na rubu” (Ukrainska Pravda).

Retorika se mijenja, oružje ne

Vrijeme napada nije bilo slučajno. Dva dana prije udara američki državni tajnik Rubio proglasio je mrtvima mirovne razgovore vođene uz američko posredovanje (EA World View). Nekoliko dana ranije Rusija je završila nuklearne vježbe s 64.000 pripadnika, u kojima su uvježbani raspoređivanje Orešnika i rukovanje nuklearnim bojevim glavama u Bjelorusiji (Army Recognition).

Kancelar Merz osudio je „neodgovornu eskalaciju”, ali nije najavio nove vojne obveze (Spiegel). Njemačka predvodi Europsku inicijativu za nebeski štit, okvir zajedničke nabave protuzračne obrane koji okuplja 23 države. No jedini sloj toga sustava sposoban za obranu od projektila srednjeg dometa jest Arrow-3, a on je udaljen još četiri godine. Francuska razvija konkurentski sustav izvan tog okvira, uz potporu osam partnerskih država i pod Macronovim kišobranom europskog nuklearnog odvraćanja (Le Grand Continent). Poljska, čiji su zrakoplovi upravo poletjeli radi zaštite vlastitog zračnog prostora, ne sudjeluje ni u jednom od ta dva programa.

Mađarska ministrica vanjskih poslova Anita Orbán nazvala je napad „brutalnim” i „neprihvatljivim” (Telex), a Budimpešta je signalizirala spremnost da odustane od dugogodišnje blokade sankcija protiv ruskog patrijarha Kirila (Euronews). Ali Mađarska i dalje odbija slati oružje Ukrajini ili potpisivati deklaracije NATO-a o istočnom krilu. Promijenile su se riječi, ne politika.

Bugarska se nije oglasila. Prijetnja arbitražom od 3 milijarde eura, koju je najavila švicarska holding kompanija vlasnica bugarske Lukoilove rafinerije, drži vladu premijera Radeva u šutnji. Bugarska je i dalje jedna od četiri države Europske unije koje odbijaju poduprijeti sud za ratne zločine protiv Putina (DW, Debati.bg).

Estonija, koja za obranu izdvaja 5 posto BDP-a, najjasnije je imenovala političku logiku ruskog poteza. Ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna upozorio je da Moskva pokušava uvući Europu u „preuranjene mirovne razgovore” čiji cilj nije završetak rata, nego ublažavanje pritiska sankcija (ERR). Troje baltičkih predsjednika zatražilo je da NATO rotirajuće zračne ophodnje zamijeni stalnom misijom protuzračne obrane (President.ee).

Ministri vanjskih poslova Europske unije sastaju se ovoga tjedna. Razmak između poljskih zrakoplova koji polijeću zbog oružja koje ne mogu srušiti i europske nesposobnosti da do 2030. rasporedi presretač za takvu prijetnju bit će činjenica oko koje će se vrtjeti svaka ozbiljna rasprava u toj prostoriji.