Eurozona: prinosi blizu 4%, veći trošak stiže poslije

Belgijski trošak desetogodišnjeg zaduživanja 28. rujna premašio je 4,3 posto, prema La Libre, a portugalski se vratio na 4,015 posto (ECO). Prinos na obveznicu godišnji je povrat koji kupac ostvaruje po današnjoj tržišnoj cijeni državnog duga. Kada ulagači prodaju obveznice i njihove cijene padnu, prinosi rastu. Države europodručja sada skuplje plaćaju svaki novi zajam, no proračuni će to osjetiti postupno, kako stari dug dospijeva.

Rast se proširio europodručjem

Rast prinosa zahvatio je veći dio europodručja, a počeo je prije ovog tjedna. Europska središnja banka (ESB), koja određuje kamatne stope u europodručju, u biltenu od 24. rujna izvijestila je da je prosječni prinos na desetogodišnji državni dug porastao za 45 baznih bodova, odnosno 0,45 postotnih bodova, na oko 3,9 posto (ESB).

Veći dio rasta odražavao je očekivanja viših kamatnih stopa općenito, a ne sumnje u pojedine države. Prema ESB-u, očekivane kamatne stope porasle su za 37 baznih bodova, dok je dodatni prinos koji svaka država plaća povrh zajedničke tržišne razine uglavnom ostao stabilan. Blago se povećao samo za najzaduženije države (ESB).

Reuters je rast prinosa 28. rujna povezao s poskupljenjem nafte i anketnom procjenom da će inflacija u europodručju u rujnu dosegnuti 3,6 posto, prema 3,2 posto u kolovozu (Reuters via LSE). Skuplje gorivo podiže cijene, ulagači očekuju da će ESB dulje zadržati kamatne stope na višoj razini, a oni koji posuđuju novac državama na deset godina traže veći prinos. Cijene goriva na crpkama već su rasle diljem EU-a, o čemu smo pisali prošlog tjedna (To Brief).

To je uvjerljivo objašnjenje kretanja na tržištu, ali ne i dokazan uzrok. Prodaja obveznica na svjetskom tržištu počela je još prije 1. rujna (CNBC/Reuters), a samo jedno očitanje inflacije ne može pokazati koliki dio rasta potječe od nafte, a koliki od drugih čimbenika.

Francuska bi mogla biti jedina zemlja u kojoj ulagači dodatno naplaćuju rizik povezan s konkretnom državom. Razlika prinosa, odnosno dodatni prinos koji ulagači traže za francuske umjesto njemačkih obveznica, 10. rujna iznosila je oko 94 bazna boda, prema La Tribune. U izvješću s tržišta od 28. rujna francuski je prinos naveden na 4,749 posto, a njemački na oko 3,62 posto, što je razlika od približno 113 baznih bodova (XTB). Budući da su brojke prikupljene različitih dana i od različitih pružatelja podataka, upućuju na povećanje razlike, ali ga ne mjere pouzdano.

Kako tržišna cijena postaje trošak za proračun

Viši prinos ne mijenja trošak već izdanog duga. Obveznica s fiksnom kamatnom stopom isplaćuje ugovorenu kamatu sve do dospijeća. Država se s današnjim kamatnim stopama suočava tek kad posuđuje novi novac ili zamjenjuje obveznice koje dospijevaju. Francuskoj, primjerice, 2027. na četiri datuma dospijeva oko 197,4 milijarde eura obveznica (Agence France Trésor).

Portugal pokazuje razliku između starog i novog duga. Prosječna kamata na postojeći dug na kraju 2025. iznosila je oko 2,1 posto, dok su obveznice izdane u prvih osam mjeseci 2026. stajale oko 3,4 posto (Jornal de Negócios). Svakom zamjenom jeftine stare obveznice skupljom novom prosječna kamata postupno raste.

Taj je rast već bio uračunat u portugalske procjene prije posljednjeg povećanja prinosa. U kolovoškoj projekciji predviđeno je da će Portugal 2027. za kamate platiti 776 milijuna eura više nego 2026. (Jornal de Negócios). Od tada se prinos na desetogodišnje obveznice pogoršao za oko 0,4 postotna boda, prema Públicu. Kolovoška procjena prethodi tom rastu, pa ne uključuje njegov budući trošak.

Tko snosi trošak

Za sada dobitak i gubitak osjećaju ulagači. Novi kupci osiguravaju si viši prinos, dok postojećim vlasnicima pada tržišna vrijednost obveznica. Taj je gubitak zasad samo na papiru, a postaje stvaran tek ako obveznicu prodaju prije dospijeća.

Porezni obveznici i korisnici javnih usluga posljedice će osjetiti kasnije i postupno. Svakim refinanciranjem dio duga prelazi na skuplje zaduživanje, pa raste račun za kamate i smanjuje se prostor za sve druge proračunske izdatke.

Novo zaduživanje poskupjelo je diljem europodručja, ali fiksne kamate na već izdani dug odgađaju učinak na proračune i raspoređuju ga na više godina. Francuska možda plaća i dodatnu premiju, no podaci o razlikama prinosa prikupljeni različitih dana i od različitih pružatelja još ne pokazuju koliko je ona velika.