Finska dopušta savezničko nuklearno oružje

Od 1. srpnja Finska dopušta uvoz, prijevoz i skladištenje savezničkog nuklearnog oružja na svojem teritoriju. Bojeve glave ne stižu. No stara kaznena zabrana više ne postoji, a odluke koje slijede donositi će se daleko od parlamentarnih dvorana.

Finski je parlament s 125 glasova za i 61 protiv ukinuo opću zabranu nuklearnih eksplozivnih naprava (Kaleva, Yle). Dosadašnji je zakon izričito zabranjivao uvoz, proizvodnju, posjedovanje i aktiviranje takvog oružja. Novi propis zadržava načelnu zabranu nuklearnog oružja, ali dopušta uvoz, prijevoz i posjedovanje kada je povezano s finskom ili NATO-ovom obranom (uutinen.ai). Helsinki tvrdi da ne planira trajni mirnodopski smještaj nuklearnog oružja (RBC Ukraine).

Finska je promijenila ono što NATO u krizi smije pravno učiniti na njezinu teritoriju. Nije promijenila ono što NATO ondje danas stvarno radi.

Zašto je zakon važniji od obećanja

NATO-ovo jamstvo kolektivne obrane, članak 5., znači da se napad na jednu saveznicu smatra napadom na sve. Ali takvo jamstvo vrijedi onoliko koliko se snage mogu fizički i pravno premjestiti ondje gdje su potrebne. Država koja na svojem teritoriju kazneno zabranjuje nuklearno oružje ne može ga primiti ni u izvanrednoj situaciji, bez obzira na to što o njezinu članstvu u savezu piše na papiru. Upravo su to tvrdili finski zagovornici promjene: stara je zabrana mogla blokirati savezničko oružje u trenutku kada bi bilo najvažnije, ostavljajući Finsku pravno neusklađenom sa savezom kojem se pridružila 2023. (Agora).

Zemljopis tu odluku čini težom. Ulaskom Finske NATO je dobio približno 1.300 kilometara nove granice s Rusijom. Ulaskom Švedske Baltičko je more postalo prostor gotovo potpuno okružen članicama Saveza. NATO-ovi planeri sjevernu Europu sada promatraju kao drugi pravac za slanje pojačanja prema baltičkim državama, a ne samo kao dopunu uskom kopnenom putu kroz Poljsku (press.lv, NATO). Finska pravna spremnost jedan je dio pokušaja da taj pravac ostane otvoren.

Švedska je najjasnija usporedba. Stockholm nema sličnu opću zabranu koju bi morao ukinuti. Umjesto toga oslanja se na politički stav protiv nuklearnog oružja, dok praktične mogućnosti za savezničke snage otvara Sporazumom o obrambenoj suradnji sa Sjedinjenim Državama (Riksdag). Finski potez stvara pritisak: ako Helsinki NATO-ovu nuklearnu kompatibilnost upisuje u zakon, švedskoj će politici biti teže nuklearno pitanje držati namjerno neodređenim.

Tko prolazi kroz otvorena vrata

Zakon je uklonio zapreku. Nije precizno odredio tko odlučuje o sljedećem koraku, a ta nejasnoća nije sporedna. U NATO-ovim aranžmanima dijeljenja nuklearnog oružja Sjedinjene Države zadržavaju nadzor nad bojevim glavama i ovlast za njihovu uporabu. Svako premještanje na finski teritorij tražilo bi odluku Washingtona, pristanak finske vlade i usklađivanje s NATO-ovim vojnim planiranjem. Nijedan od tih koraka nije zajamčen, a teško je očekivati da bi se odvijao kroz javno glasanje. Parlamentarna rasprava bila je najtransparentniji dio procesa koji se sada seli u povjerljive planske kanale.

Odgovor Moskve i njegove granice

Rusija je odgovorila oštrim riječima. Glasnogovornica Marija Zaharova zaprijetila je „političkim i vojno-tehničkim mjerama”, prikazujući finsku izmjenu zakona kao razlog za protupoteze koji bi Finsku učinili ranjivijom (Fakti, Infobae). Dostupni dokazi zasad upućuju prije na konvencionalno jačanje nego na potvrđeno nuklearno razmještanje: RFE/RL je izvijestio o novoj ruskoj vojnoj infrastrukturi kod Novaje Vilge i rastućoj zabrinutosti zbog aktivnosti garnizona uz NATO-ovu sjevernu granicu (RFE/RL).

Dužnosnik NATO-ove obavještajne zajednice, kojega citiraju litavski mediji, ponudio je jednostavno tumačenje: Moskva poseže za nuklearnom retorikom zato što ima sve manje drugih poluga pritiska (LRT). Ta procjena vrijedi samo dok ruski odgovor ostaje na razini riječi.

Finska nema nuklearno oružje. Sljedeće je pitanje hoće li NATO ikada iskoristiti pravni prostor koji je Helsinki sada otvorio. O tome će odlučivati povjerljiva planska tijela, bilateralni pregovori i izvršni sporazumi, a ne novo zabilježeno parlamentarno glasanje. Finska je pitanje nuklearne spremnosti iznijela pred parlament. Veći dio arhitekture odvraćanja koja se oko nje gradi neće imati takav demokratski trag.