Finska zaustavila promet zbog dronova

Ujutro 4. srpnja plovni putovi i zračni koridori nad istočnim dijelom Finskog zaljeva ostali su prazni. Finski borbeni zrakoplovi, helikopteri i brodovi ratne mornarice bili su u pripravnosti uz obalu. Povod nije bio napad na Finsku, nego ukrajinski napad dronovima na Sankt Peterburg, s druge strane zaljeva, i procjena da bi neka letjelica ili oružje mogli zalutati na teritorij saveznice.

Ministar obrane Antti Häkkänen potvrdio je da su ograničenja u zračnom i pomorskom prometu bila povezana s ukrajinskom aktivnošću dronova u blizini Sankt Peterburga. Upozorenje na zračnu opasnost, rekao je, nije bilo potrebno jer nijedan dron nije ušao u finski zračni prostor (Ukrainska Pravda). Do 9.18 promet je ponovno otvoren (RBC-Ukraine). Dva dana ranije, 2. srpnja, uvedena je slična zabrana, koja je ukinuta nakon što senzori nisu zabilježili ništa sporno (Yle).

Nije bilo upada. Nije bilo štete. Ipak, nekoliko sati civilno kretanje unutar prostora Europske unije i NATO-a bilo je zaustavljeno jer je rat u susjedstvu počeo određivati odluke na finskom teritoriju.

Finska odlučuje. NATO promatra. EU daje smjernice.

Nadležnost za takvu odluku potpuno je nacionalna. Finske obrambene snage i tijela civilnog zrakoplovstva sama su uvela i ukinula ograničenja. NATO nije naredio zatvaranje. EASA, europska agencija za sigurnost zračnog prometa, određuje pravila i smjernice za europsko zrakoplovstvo u blizini ratnih područja, ali ne zapovijeda državama da zatvore vlastiti zračni prostor (Eurocontrol).

U prostoru ispod praga članka 5., klauzule kolektivne obrane prema kojoj se napad na jednu saveznicu smatra napadom na sve, uloga NATO-a svodi se na nadzor, upozoravanje i pripravnost. Zamjenik zapovjednika Savezničkog zračnog zapovjedništva NATO-a rekao je Euronewsu da bi ulazak drona u zračni prostor Saveza mogao pokrenuti slanje borbenih zrakoplova radi praćenja ili neutralizacije letjelice (Euronews). No politička odluka o prizemljenju civilnog prometa ostaje u Helsinkiju, Tallinnu ili Vilniusu.

Zato isti sigurnosni rizik u baltičkom prostoru proizvodi različite političke odgovore. Estonija je ponudila najpopustljivije tumačenje. Ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna, prema više izvješća, zalutale je ukrajinske dronove na teritoriju NATO-a nazvao „prihvatljivom cijenom” ako napadi pogađaju rusko ratno gospodarstvo, uz argument da koridor Finskog zaljeva nosi velik dio ruskog izvoza nafte (Eurointegration, LRT). Litva iste događaje promatra kroz Kalinjingrad, oko kojega su NATO-ovi zrakoplovi za nadzor zračnog prostora krajem lipnja četiri puta presretali ili pratili ruske zrakoplove koji su letjeli bez uključenih transpondera (TV3.lt).

Danska je oprezniji protuprimjer. Prema Berlingskeu, danska policija nije pronašla odlučujuće tehničke dokaze za dronove prijavljene u blizini zračnih luka, iako su oružane snage tvrdile da su dronovi bili uključeni (Berlingske). Nerazriješene istrage u Kopenhagenu pokazuju gdje je granica problema: vlade mogu nejasna očitanja senzora pretvoriti u izvanredno sigurnosno ozračje, a da javnosti ne pokažu dokaze.

Što građani ne mogu vidjeti

Teže pitanje odnosi se na demokratsku odgovornost. Građani su vidjeli zatvaranje prometa i izjavu ministra. Nisu vidjeli radarske tragove, podatke senzora ni obavještajne procjene na kojima je odluka počivala. Finska zabrana od 2. srpnja isprva je izdana bez ikakva javnog objašnjenja (UA.news).

Finski oprez na prvi pogled ima čvrstu osnovu. EASA-ine smjernice za ratna područja već upozoravaju zračne prijevoznike da izbjegavaju zapadni ruski zračni prostor zbog opasnosti od pogrešne identifikacije i protuzračne obrane (Safe Airspace). Opća razina prijetnje dokumentirana je. No konkretan okidač za svaki prekid civilnog prometa ostaje povjerljiv.

U baltičkom prostoru ne postoji zajednički standard koji bi građanima objasnio zašto im je trajekt zaustavljen ili let preusmjeren zbog rata u kojem njihova država ne sudjeluje.