Fitch odlučuje o rumunjskom rejtingu

Fitch će nakon zatvaranja tržišta u četvrtak objaviti novu ocjenu rumunjskoga državnog kreditnog rejtinga. Rumunjska je trenutačno na BBB-, posljednjoj razini koja se još smatra investicijskim razredom. Jedan korak niže ulazi u kategoriju koju tržišta nazivaju špekulativnom, a za državu to u pravilu znači znatno skuplje zaduživanje. Moody's svoju ocjenu objavljuje 7. kolovoza, a S&P u listopadu, pa je Fitchova odluka prvi od tri testa koji će odrediti koliko će Bukurešt plaćati novo zaduženje.

Manjak je smanjen, ali tržišta još ne vjeruju popravku

Glavni fiskalni pokazatelj doista izgleda bolje. Proračunski manjak u prvom polugodištu iznosio je 2 posto BDP-a, prema 3,64 posto godinu prije (Romania Insider, Digi24). Analitičari Erstea/BCR-a upravo su taj pomak naveli kao razlog zbog kojega očekuju da će Fitch zadržati rejting, ali uz negativne izglede (Spotmedia, SeeNews).

Problem je u okruženju u kojem je taj broj postignut. Europska banka za obnovu i razvoj procjenjuje da će se rumunjsko gospodarstvo u 2026. smanjiti za 0,2 posto, nakon rasta od samo 0,7 posto u 2025. (EBRD). Kada proizvodnja pada, smanjivanje manjka postaje teže: porezni prihodi slabe, a pritisak na socijalnu potrošnju raste.

Inflacija je u svibnju dosegnula 10,85 posto, dok Rumunjska narodna banka drži referentnu kamatnu stopu, odnosno stopu po kojoj se poslovne banke zadužuju kod središnje banke, na 6,5 posto, najviše u Europskoj uniji (Romania Insider, International Investment). Visoke kamatne stope štite valutu, ali poskupljuju zaduživanje državi, poduzećima i građanima. Vršitelj dužnosti ministra financija Alexandru Nazare rekao je da je Rumunjska agencijama iznijela svoje argumente, ali nije isključio sniženje rejtinga (Agerpres).

Što bi Fitchovo sniženje pokrenulo, a što ne bi

Ako bi samo Fitch snizio rejting na BB+, to bi bio ozbiljan udarac, ali ne i automatski nalog za rasprodaju rumunjskih obveznica. Pravila Europske unije za mirovinske fondove, osiguravatelje i investicijske fondove traže od upravitelja procjenu rizika, a ne prodaju obveznica čim jedna rejting-agencija prijeđe određenu granicu (Direktiva UCITS, Delegirana uredba Solventnost II). Neki obveznički indeksi koje prate veliki fondovi koriste srednju ocjenu triju agencija, pa bi Rumunjska prema toj metodi ostala u investicijskom razredu sve dok Moody's i S&P ne snize svoje ocjene (State Street BWZ).

Stvarna šteta išla bi preko troška zaduživanja. Viši prinosi na državne obveznice znače da Bukurešt plaća više kamata svaki put kada izdaje novi dug. Bankama koje drže rumunjske državne obveznice pada vrijednost vrijednosnih papira koje koriste kao kolateral, što sužava prostor za kreditiranje poduzeća i kućanstava. Rumunjska se pritom ne može osloniti na Europsku središnju banku da smiruje tržište obveznica kao što to katkad mogu članice eurozone. Budući da nije u europodručju, pritisak se izravno prelijeva na leu.

Prinos na rumunjske desetogodišnje obveznice već je prije odluke bio oko 6,7 posto, približno 3,2 postotna boda iznad austrijske referentne vrijednosti (Curs de Guvernare, ESB). Ta razlika pokazuje da je ozbiljna sumnja već uračunata u cijenu. Sniženje rejtinga dodatno bi je povećalo.

Europski novac povećava ulog, regija ostaje mirna

Kao što smo pisali ranije ovoga mjeseca (To Brief), Rumunjska bi mogla izgubiti oko 4,5 mlrd. eura bespovratnih sredstava iz europskog plana oporavka ako do 31. kolovoza ne donese šest reformskih zakona (Libertatea). Parlament je na izvanrednoj sjednici 29. srpnja odobrio nekoliko prijedloga, ali je vršitelj dužnosti premijera Ilie Bolojan odgodio zakon o plaćama u javnom sektoru, uvjet povezan s oko 770 mil. eura (Brussels Times), jer njegova tehnička vlada nema potrebne glasove. Rumunjska je povukla 60,6 posto svoje alokacije iz Mehanizma za oporavak i otpornost, pa problem više nije početak korištenja novca, nego dovršetak reformi u roku. Pravila Europske komisije o zatvaranju programa ne ostavljaju prostor za naknadno spašavanje: ciljevi ispunjeni nakon roka ne računaju se (smjernice Komisije o zatvaranju).

Ulagači zasad taj rizik tretiraju kao rumunjski problem, a ne kao regionalnu zarazu. Analitičari PKO BP-a opisali su srednju i istočnu Europu kao „zdravo gospodarstvo s nezdravim javnim financijama” te izdvojili Rumunjsku kao zemlju u kojoj smanjivanje manjka najviše pritišće rast (PKO BP). S&P Češkoj daje AA- sa stabilnim izgledima, Poljskoj A- sa stabilnim izgledima, dok Rumunjska i Mađarska dijele BBB- s negativnim izgledima (Economica). Podaci OeNB-a o prinosima potvrđuju razliku: rumunjski dugoročni prinos dosegnuo je 6,94 posto, prema čeških 4,32 posto (OeNB). Tržišta razvrstavaju države pojedinačno.

Rumunjska ovaj tjedan može izbjeći Fitchovo sniženje ako agencija procijeni da je smanjenje manjka u prvom polugodištu vjerodostojno. No tržišta joj već naplaćuju zaduživanje kao slabijem dužniku, jer fiskalni popravak još ovisi o reformskim zakonima koje tehnička vlada bez parlamentarne većine možda neće moći donijeti.