Pet saveznika štiti Magyarovu zabranu oružja Ukrajini

Péter Magyar došao je 28. svibnja u sjedište NATO-a na prvi sastanak s glavnim tajnikom Markom Rutteom sa stajalištem koje se ne razlikuje od politike njegova prethodnika: Mađarska neće slati oružje Ukrajini. Promijenjen je kontekst. Pet znatno većih gospodarstava upravo je srušilo jedini mehanizam koji je Budimpeštu mogao izdvojiti kao problem.

Aritmetika odbijanja

Magyarova zabrana slanja oružja oslanja se na domaće raspoloženje birača. Samo 12 posto Mađara podupire vojnu pomoć Ukrajini, prema prosjeku Europske unije od 56 posto, pokazalo je istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR, paneuropski analitički centar) provedeno krajem travnja (Telex). Čak je i među biračima njegove stranke Tisza potpora prekidu energetskih veza s Rusijom pala sa 67 posto prije travanjskih izbora na 48 posto nakon njih. Biračko tijelo koje je maknulo Orbána želi odmrzavanje europskog novca. Naoružavanje Ukrajine nije dio tog mandata.

Magyar je pritom dodao polugu koju Orbán nikad nije znao učinkovito iskoristiti: povezuje ukrajinski put prema Europskoj uniji s položajem oko 100.000 etničkih Mađara u Zakarpatju. Prije bilo kakva sastanka sa Zelenskim traži pravno obvezujuća jamstva o jeziku, obrazovanju i kulturnoj autonomiji, uz prijedlog da se susret održi u Berehovu, zakarpatskom gradu s mađarskom većinom (Euronews).

Štit pet država

Rutteov javni odgovor bio je topao. U službenom priopćenju NATO je pohvalio Mađarsku jer predvodi borbenu skupinu Prednjih kopnenih snaga, jednu od multinacionalnih postrojbi raspoređenih uz istočno krilo Saveza, jer ugošćuje zapovjedništvo multinacionalne divizije i jer sudjeluje u mirovnim misijama na Kosovu (NATO). O ukrajinskom oružju nije bilo riječi. Nije spomenuto ni to da su mađarska obrambena izdvajanja pala s 2,21 posto na 2,07 posto BDP-a, čime je Mađarska postala jedina članica NATO-a koja ide unatrag (KPMG).

Takva suzdržanost imala je razlog. Šest dana ranije Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Španjolska, Italija i Kanada zaustavile su Rutteov prijedlog da se uvede donja granica vojne pomoći Ukrajini od 0,25 posto BDP-a. „Mislim da taj prijedlog neće biti iznesen”, priznao je Rutte (EuroMaidan Press, TRT World).

Kad je otpala donja granica izdvajanja, nestao je i instrument pritiska. Odluke NATO-a traže jednoglasnost svih 32 članica. Pod Orbánom je Budimpešta bila usamljeni protivnik, blokirala je europske nadoknade za isporuke oružja i sastanke Ukrajine s NATO-om. Magyarovo odbijanje sada izgleda drukčije jer mu političko pokriće daju i Ujedinjena Kraljevina i Francuska, koje su već zaustavile Rutteov plan.

Tri susjeda, tri ocjene

Poljska je najhladnija. Varšava troši oko 4,8 posto BDP-a na obranu i Magyarov zaokret čita kao kozmetičku promjenu (Forsal). Dok Mađarska smanjuje izdvajanja, a Poljska nosi teret istočnog krila, ponovno se otvara stari spor o pravednoj podjeli obveza unutar Saveza.

Njemačka je strpljivija. Berlin kao stvarni dobitak vidi prestanak aktivne institucionalne opstrukcije. DGAP, vodeći njemački vanjskopolitički institut, opisuje Magyarov pristup kao prijelaz s „aktivnog ometanja” na „pasivno nesudjelovanje” (DGAP). Za kancelara Merza ta je razlika dovoljna da Budimpešti zasad ostavi prostor.

Baltički dužnosnici najviše sumnjaju. Upozoravaju da su Magyarovi uvjeti za sastanak sa Zelenskim, zakonske promjene o manjinskim pravima prije bilo kakva susreta uživo, zahtjevniji od svega što je Orbán formalno tražio.

Što će Ankara izvući na površinu

NATO-ov summit u Ankari 7. i 8. srpnja testirat će tu dvosmislenost. Rutte želi pojedinačne rokove saveznica za približavanje izdvajanjima od 5 posto BDP-a do 2035. te okvir za trajnu potporu Ukrajini (NATO). Mađarsko kretanje unatrag bit će vidljivo u svakoj usporedbi po državama.

Pravila konsenzusa u NATO-u za sada rade u Magyarovu korist. On više ne blokira savezničko djelovanje, ali mu ni ne pridonosi. Pravi pritisak ipak neće doći iz Ankare, nego iz Bruxellesa. Zamrznuta sredstva Europske unije za Mađarsku imaju rok do 31. kolovoza (Euronews), a Europska komisija očekivat će napredak u vladavini prava prije nego što ih oslobodi. Magyar je biračima obećao i europski novac i odbijanje slanja oružja Ukrajini. Koliko dugo može isporučivati oboje ovisit će o tome hoće li ga Komisija natjerati da izabere.