Flandrija bilježi 14 slučajeva Zapadnog Nila

U Flandriji komarac sada može prenijeti virus Zapadnog Nila na čovjeka. Belgija je ove sezone prvi put zabilježila zaraze stečene unutar zemlje: 15 slučajeva do 7. listopada (ECDC). Belgijski znanstvenici virus su pronašli u divljih ptica uzorkovanih još u kolovozu 2025. (Sciensano). Sadašnji slučajevi pokazuju da je virus, prvi put otkriven u divljih životinja, stigao i do ljudi.

„Lokalno stečena zaraza” znači da se osoba zarazila u svojoj zemlji, a ne na putovanju u inozemstvo (tjedno izvješće ECDC-a). Flandrija je 15. listopada prijavila 14 potvrđenih slučajeva i dvije smrti; obje preminule osobe bile su izložene većem riziku od teškog oblika bolesti (flamanska zdravstvena služba). To je samo dio stvarnog broja zaraza. Većina ljudi zaraženih virusom Zapadnog Nila uopće nema simptome (informativni pregled ECDC-a), pa mnogi ne zatraže liječničku pomoć ni ne obave testiranje.

Prijenosni lanac između ptica i komaraca

Nalaz virusa u ptica važan je za ljude jer ptice i komarci tijekom ljeta prenose virus jedni drugima. Komarac se napije krvi zaražene ptice, virus se u njemu umnoži, a zatim ga novim ugrizom prenese na drugu pticu (ISS). Ptice održavaju taj lanac jer u njihovoj krvi ima dovoljno virusa da ga komarac preuzme.

Ljudi i konji nisu dio tog prijenosnog kruga. Mogu oboljeti, ali u njihovoj krvi nema dovoljno virusa da bi ga komarac koji ih ubode mogao prenijeti dalje (belgijska savezna zdravstvena služba). Stručnjaci ih zato nazivaju „slijepim domaćinima”: zaraza staje na njima.

To ima praktičnu posljedicu. Zaražena osoba u Flandriji ne može prenijeti virus komarcima oko sebe i tako potaknuti širenje zaraze. Svaki ljudski slučaj upućuje na zaražene komarce, a iza njih na ptice koje nose virus u blizini. Kad se virus pojavi kod čovjeka, to je znak da se prijenosni krug između ptica i komaraca odvija blizu mjesta gdje ljudi žive.

Što su otkrili nalazi kod ptica i konja

Belgija je virus otkrila u ptica prije nego što je zabilježila ijedan lokalni slučaj zaraze kod ljudi. To pokazuje kojim je redom virus otkriven, ali ne i kada je stigao. Budući da većina zaraza prolazi bez simptoma, raniji slučajevi među ljudima mogli su ostati neprimijećeni.

Ovogodišnji nalazi kod životinja pokazali su koliko se virus proširio. Belgija je prijavila 14 žarišta među konjima i 26 među pticama u 18 od svojih 44 statističkih regija (zajedničko izvješće ECDC-a i EFSA-e). Nalazi kod tih dviju skupina životinja pružaju različite informacije. Žarište među pticama pokazuje da se u tom području održava prijenosni krug. Oboljeli konj, poput čovjeka, ne prenosi virus dalje, ali pokazuje da su zaraženi komarci ondje već ubadali velike sisavce, pa su istim ubodima bili izloženi i ljudi u blizini.

Belgija nije jedina zemlja u kojoj se virus širi. ECDC je ove godine izvijestio o rekordnom broju zaraza virusom Zapadnog Nila i njegovu prodoru u nove dijelove Europe (ECDC). Prema zajedničkom izvješću ECDC-a i Europske agencije za sigurnost hrane, sezona prijenosa 2026. obuhvatila je veće područje nego ijedna dosad. Do početka listopada prijenos se usporio u odnosu na vrhunac iz kolovoza i rujna (zajedničko izvješće ECDC-a i EFSA-e).

Zaštita se svodi na izbjegavanje uboda. ECDC preporučuje sredstva protiv komaraca, široku odjeću dugih rukava i nogavica navečer, kad su komarci najaktivniji, mreže na prozorima i krevetima te uklanjanje stajaće vode u kojoj se komarci razmnožavaju (ECDC). Te su mjere najvažnije za osobe izložene riziku teškog oblika bolesti, poput dvoje preminulih u Flandriji.

Belgija je u približno godinu dana prešla put od otkrivanja virusa Zapadnog Nila u divljih ptica do zaraza kod ljudi na vlastitom tlu, dok je virus pronađen i kod životinja u velikom dijelu zemlje. Zabilježena je svaka karika prijenosa, od ptice preko komarca i konja do čovjeka. Službe koje prate zaraze kod životinja i ljudi pratit će hoće li se isti prijenosni krug ponovno pokrenuti u tim područjima kad se komarci vrate idućeg ljeta.